Jadran Kale
| Jadran Kale | |
| Rođenje | 1965. Nova Gradiška |
|---|---|
| Polje | Etnologija i kulturna antropologija |
| Institucija | Muzej grada Šibenika, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu |
| Akademski mentor | Aleksandra Muraj |
| Portal o životopisima | |
Jadran Kale (Nova Gradiška, 1965.) hrvatski je etnolog.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen je u Novoj Gradiški. Srednju školu završio je u Šibeniku, a studij etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je radom Sklopovi nepravo svođenih građevina (bunja) na istočnoj obali Jadrana, a doktorirao radom Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji. Od 1989. godine kustos je Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika, a od 2005. i nastavnik na Odjelu etnologije i kulturne antropologije Sveučilišta u Zadru.
Djela[uredi | uredi kôd]
- Knjige
- Sklopovi nepravo svođenih građevina (bunja) na istočnoj obali Jadrana (1995.), magistarski rad[1]
- Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji (2009.), doktorska disertacija[2]
- Čipka primoštenskog kraja (2020.) suautor[3][4]
- Rasprostiranje kulture : kako ljudi stvaraju prostor (2021.)[5][6]
- Odijevanje naroda : nastanak narodne nošnje (2021.)[7]
- Članci (izbor)
- Mnogostruke osobitosti zviježđa Orion u hrvatskom folkloru, Narodna umjetnost 1/1996. (elektronička inačica)
- Nadnaravni karakter žene ocrtan otočnim predajama šibenskog kraja, Ethnologica Dalmatica 4-5/1996. (elektronička inačica)
- Je li "narodna nošnja" narodna?, Etnološka tribina 38/2008. (elektronička inačica)
- Kulturna industrija narodne nošnje, Etnološka istraživanja 15/2010. (elektronička inačica)
- Etnolog između točnog i ispravnog, Etnološka tribina 33/2010. (elektronička inačica)
- Etnologija sa zrnom soli, Etnološka istraživanja 17/2012. (elektronička inačica)
- Je li „nematerijalna kulturna baština“ nastala kao europski egzotizam?, Ethnologica Dalmatica 21/2014. (elektronička inačica)
- Sjevernodalmatinski nacrt etnologije rata, Ethnologica Dalmatica 23/2016. (elektronička inačica)
- Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak, Histria 6/2016. (elektronička inačica)
Uredio je i više knjiga, zbornika i rječnika Muzeja grada Šibenika.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ Jadran Kale, Sklopovi nepravo svođenih građevina (bunja) na istočnoj obali Jadrana : magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Centar za postdiplomske studije, Dubrovnik, 1995. (115 str.)
- ↑ Jadran Kale, Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji : doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2009. (247 str.)
- ↑ Jadran Kale, Nedjeljko Marinov, Maja Marinov Janković; fotografije Velibor Janković, Luigi Shkreli, Čipka primoštenskog kraja = Primošten lace, Udruga primoštenskih čipkarica, Primošten, 2020. (138 str.), ISBN 9789535887218
- ↑ U čast brojnim Primoštenkama: Vrijedne ženske ruke samozatajno su stoljećima stvarale jedinstveno tradicijsko blago, sibenski.slobodnadalmacija.hr , objavljeno 20. kolovoza 2020., arhivirano 16. siječnja 2021., pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Jadran Kale, Rasprostiranje kulture : kako ljudi stvaraju prostor, Naklada Slap : Sveučilište u Zadru, Jastrebarsko : Zadar, 2021. (241 str.), ISBN 9789531919364
- ↑ Aneta Mudronja Pletenac, Rasprostiranje kulture - Kako ljudi stvaraju prostor, Prostor 1/2021.
- ↑ Jadran Kale, Odijevanje naroda : nastanak narodne nošnje, Biblioteka XX vek, Beograd, 2021. (173 str.), ISBN 9788675621614
- Jadran Kale, etnologijaiantropologija.unizd.hr, arhivirano 27. prosinca 2019.
- Odjeli, www.muzej-sibenik.hr, arhivirano 22. prosinca 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Jadran Kale, životopis i bibliografija na stranicama Sveučilišta u Zadru