Jalševec Svibovečki
Jalševec Svibovečki | |
---|---|
Jalševec Svibovečki na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Varaždinska županija |
Općina/Grad | Varaždinske Toplice |
Zemljopisne koordinate | 46°12′36″N 16°28′52″E / 46.210°N 16.481°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 364 |
- Broj domaćinstava | 100 |
Broj stanovnika Jalševec Svibovečki (Varaždinske Toplice, Varaždinska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 302 |
2021. | 271 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 42223 Varaždinske Toplice |
Pozivni broj | +385 042 |
Autooznaka | VŽ |
Jalševec Svibovečki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždinskih Toplica, Varaždinska županija.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Naselje se nalazi 5 km istočno od Varaždinskih Toplica, smješteno uz usku dolinu rijeke Bednje. Naselje se nalazi na križištu državne ceste Novi Marof - Varaždinske Toplice - Svibovec - Ludbreg i županijske ceste Svibovec - Drenovec - Ljubelj. Dijelovi naselja su Brlaš, Brozi, Korović i Kostanjevec u Kalničkom pobrđu.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Sam naziv naselja svjedoči o tome da ovim krajem Turci nisu gospodarili. Jalša je naziv za drvo lat.: Alnus glutinosa. U krajevima u kojima su Turci vladali to drvo se naziva Joha. Sam naziv mjesta je nastao od riječi Jalše.[1]
Sredinom XVI. stoljeća Jalševec je opustošen i pust kao i manji posjedi Fičurje, Posrednica i Hum, sada lokaliteti u vinorodnom pobrđu Kalnika. Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta Leskovec Toplički, Svibovec, Drenovec i Jalševec ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu. Po nekim doseljenicima su i prozvana naselja novaki, Brozi, a Jalševec je postao predij doseljenika plemenskog imena Pokos.
Jalševec pripada župi Sveta tri kralja u Svibovcu, prijašnjoj topličkoj kapeli. U vrijeme barokizacije topličkih crkvenih građevina, na križanju puteva postavljen barokni poklonac s kipom Krista premišljevača.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 364 stanovnika[2] te 100 obiteljskih kućanstava.[3]
broj stanovnika | 150 | 202 | 252 | 321 | 385 | 422 | 398 | 400 | 450 | 478 | 432 | 413 | 390 | 376 | 364 | 302 | 271 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Božena Filipan; Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima, svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
- Rudolf Horvat; Povijest grada Varaždina, Varaždin 1993.
- Rudolf Horvat; Poviest Međimurja, Zagreb 1944.