Varaždinske Toplice

Koordinate: 46°13′N 16°25′E / 46.21°N 16.42°E / 46.21; 16.42
Izvor: Wikipedija
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava varazdinske zupanije.gif Varaždinska
Površina
 - ukupna 79,75 km2
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 6.364 stan.
Broj stanovnika
Varaždinske Toplice, Varaždinska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Boričevec Toplički 40 36
Donja Poljana 426 365
Drenovec 361 299
Gornja Poljana 269 218
Grešćevina 140 127
Hrastovec Toplički 176 150
Jalševec Svibovečki 302 271
Jarki Horvatićevi 47 31
Leskovec Toplički 487 432
Lovrentovec 118 87
Lukačevec Toplički 55 37
Martinkovec 66 70
Petkovec Toplički 265 248
Pišćanovec 73 53
Retkovec Svibovečki 23 18
Rukljevina 17 16
Svibovec 302 233
Tuhovec 706 577
Varaždinske Toplice 1765 1606
Vrtlinovec 349 353
Črnile 162 133
Čurilovec 131 111
Škarnik 84 66

Ukupno
[uredi]
6973 6364 5537
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Dragica Ratković
Poštanski broj 42223
Pozivni broj +385 (0)42
Autooznaka
Službena stranica varazdinske-toplice.hr
Zemljovid
Varaždinske Toplice na karti Hrvatska
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice na zemljovidu Hrvatske

Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice

Grad se sastoji od 23 naselja, to su: Boričevec Toplički, Črnile, Čurilovec, Donja Poljana, Drenovec, Gornja Poljana, Grešćevina, Hrastovec Toplički, Jalševec Svibovečki, Jarki Horvatićevi, Leskovec Toplički, Lovrentovec, Lukačevec Toplički, Martinkovec, Petkovec Toplički, Pišćanovec, Retkovec Svibovečki, Rukljevina, Svibovec, Škarnik, Tuhovec, Varaždinske Toplice i Vrtlinovec.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad Varaždinske Toplice smješten je na sedrenim terasama uz južnu padinu Topličke gore i obodu kotline kojom prolazi rijeka Bednja, u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad se prostire na površini od 79.75 km2 i prema zadnjem popisu ima 6364 stanovnika u 23 naselja i spada u ispod prosječna naseljena mjesta u okviru Varaždinske županije.

Grad Varaždinske Toplice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4805
5564
6123
6989
7266
7818
7574
8016
8159
8138
7477
7495
7282
7236
6973
6364
5537
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Novi Marof. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Varaždinske Toplice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
917
1141
1189
1256
1245
1250
1261
1248
1179
1282
1193
1293
1642
1891
1877
1765
1606
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Gradonačelničku dužnost obnaša Dragica Ratković

Dan grada obilježava se 10. kolovoza.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ostaci rimskih termi Aquae Iasae. u Varaždinskim Toplicama

Najstariji tragovi Varaždinskih Toplica sežu do III. st. pr. n. e. kada je na ovom području živjelo je ilirsko pleme Jasi, po čijem su imenu Rimljani kasnije ovo mjesto prozvali Aquae Iasae. Već za vrijeme Jasa naselje je zbog izvora termalne vode, izraslo u značajno zdravstveno, obredno, kulturno pa i gospodarsko središte Gornje Panonije. Najveći procvat naselje je doživilo za Rimljana, od I.- IV.st. kada je to bio poznato liječilište Aquae Iasae. Naselje je potpuno propalo i opustošeno u IV. st. za vrijeme provale naroda.

U srednjem vijeku na tom prostoru formira se naselje Toplissa, koje postaje posjed Zagrebačkog Kaptola i to ostaju više od osam stoljeća. Kako bi zaštitio svoj posjed Kaptol uz župnu crkvu gradi utvrdu (1376.). Tijekom XVI. stoljeća u vrijeme turske opasnosti, ova se utvrda dograđuje i pojačava kulama, opkopom (koji se punio vodom s izvora termalne vode) i lančanim mostom. Uz tri postojeće ugaone kule, podignute su još dvije - istočna i zapadna.

Po oslobađanju Slavonije, i prestanka turskih provala, 1695. godine, ova utvrda je preuređena u barokni dvorac koji je kasnije pretvoren u prvi kupališni hotel. Počeci modernog kupališnog lječilišta vezani su uz liječnika Ivana Krstitelja Lalanguea (porijeklom iz Luksemburga) koji je djelovao u Varaždinu u drugoj polovini XVII. st. i bio jedan od utemeljitelja hrvatske medicinske literature. Termalno lječilište (u današnjem obliku) počinje raditi od 1820., kada se uvodi stalni liječnički nadzor - 1838. i stalni kupališni liječnik. Početkom XX. st. Varaždinske Toplice, došle su na glas kvalitetnog termalnog lječilišta, i taj status imaju i danas.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Hotel "Minerva" u Varaždinskim Toplicama

Varaždinske Toplice poznato je lječilište, i ima potencijala za razvoj zdravstvenog turizma. U gradu postoji Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Arheološki lokalitet Aquae Iasae (U gradskom parku).
  • Spomenik hrvatskomu jeziku.[2][3]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U Gradu djeluje Osnovna škola A. i I. Kukuljevića. Također djeluje jedna Osnovna škola u Svibovcu, a Područne u Gornjoj Poljani i Drenovcu.

Šport[uredi | uredi kôd]

U Gradu su dva nogometna kluba:

Od 1925. godine djeluje i Šahovski klub "Mladost".

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Varaždinske Toplice koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.