Jamal (poluotok)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zemljopisna karta pokazuje položaj poluotoka Jamal.
Satelitski snimal poluotoka Jamal.

Jamal (rus.: Ямaл) je poluotok u sjeverozapadnom Sibiru (Karsko more), u Jamalo‑Neneckom autonomnom okrugu Rusije. Poluotok Jamal obuhvaća 122 000 km². Najviši dijelovi ne prelaze 90 metara. Pretežno pod tundrom. Mnoga su jezera. Uzgoj sobova i ribolov. Ležišta prirodnoga plina (oko 1/5 ruskih rezervi) i nafte. Na jugoistoku, na obali Obskoga zaljeva, nalazi se luka Novi Port (rus. Novyj Port), a na istoku luka Sabetta. [1]

Sabetta[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sabetta

Sabetta je luka na poluotoku Jamal, u sjevernoj Rusiji, koja je sagrađena u sklopu Jamal LNG projekta. Nalazi se na zapadnoj obali estuarija rijeke Ob. U blizini je Južno-Tambejsko nalazište prirodnog plina, za čiju svrhu je i izgrađena.

Jamal LNG projekt[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Jamal LNG projekt

Jamal LNG projekt je projekt koji se izvodi u mjestu Sabetta, na poluotoku Jamal, u Rusiji. Rusija i francuska naftna tvrtka Total zajedno će uložiti 38 milijardi američkih dolara u projekt ukapljenog prirodnog plina na Arktiku, objavio je 2011. ruski premijer Vladimir Putin. Projekt obuhvaća izgradnju terminala za ukapljivanje plina na poluotoku Jamal do 2018. nakon čega će Francuska s njega moći dobivati 15,5 milijuna tona godišnje ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a, koji se vadi iz Južno-Tambejskog nalazišta prirodnog plina. Prije objave informacije o zajedničkom ulaganju, ruska vlada je odobrila da Total kupi 20,5% udjela u tvrtki Yamal SPG koja razvija projekt. [2] Očekuje se da će prvo postrojenje za ukapljivanje plinova početi s radom krajem 2017., a puni rad postrojenja se očekuje 2021.

Planirano je da se na Jamalu u 4 godine sagradi postrojenje za ukapljivanje plina. Ukupne rezerve plina na Jamalu i priobalnim vodama procjenjuju se na 1 250 milijardi m3. Isto tako, procjenjuje se da će Rusija u idućih 25 godina investirati do 250 milijardi američkih dolara za puni razvoj proizvodnje na Jamalu i oko njega. [3]

Najveća kineska naftna i plinska tvrtka CNPC preuzima ključnu ulogu u razvoju ruskog arktičkog plinskog projekta na Jamalu od 2014. CNPC je od ranije imao 20% udjela u projektu, a sada je, nakon potpisivanja 30-godišnjeg plinskog ugovora s ruskim plinskim divom Gazpromom, isti ugovor potpisan i s drugom ruskom plinskom tvrtkom Novatek o povećanju uloge u projektu na Jamalu. Kineska se tvrtka obavezala i godišnje uvoziti 3 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG) s Jamala. Novatek je također potpisao i sporazum s Kineskom razvojnom bankom (CDB) za financiranje tog projekta. [4] U sklopu Jamal LNG projekta gradi se luka Sabetta, kao i aerodrom Sabetta. U gradnji je i termoelektrana koja će imati snagu 282 MW, a očekuje se da će početi raditi 2018. Najveći uvoznik prirodnog plina bit će Kina, a prijevoz će se obavljati Sjevernim morskim putem. Dogovorena je gradnja 16 tankera ledolomaca za te potrebe.

Projekt se nalazi u zajedničom vlasništvu Rusije, Francuske i Kine. Ruska tvrtka Novatek upravlja s 50,1% dionica, francuska tvrtka Total S.A. 20%, kineska naftna i plinska tvrtka China National Petroleum Corporation 20% i kineski Fond Puta svile 9,9%. Prema izvješćima, neke kineske banke još uvijek pregovaraju o uključivanju u projekt kao financijeri. [5]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Jamal, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. Total u projektu Jamal, [2] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2011.
  3. Kreće projekt Jamal, [3] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2012.
  4. CNPC preuzima projekt Jamal?, [4] "Energetika-net", www.energetika-net.com, 2014.
  5. U pripremi projekt eneregetske suradnje u ruskom Arktiku, [5] “CRI Online", www.croatian.cri.cn, 2016.