Jeguljke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jegulja
Anguilla anguilla.jpg
Status zaštite

Status iucn2.3 LC.svg

Status zaštite: Sigurni

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Podrazred: Neopterygii
Infrarazred: Teleostei
Red: Anguilliformes
Područje života
Porodice
  • vidi tekst

Jeguljke (Anguilliformes) su red riba, koji, prema dijelu autora ima 4 podreda, 19 (prema nekim autorima 15) porodica, 110 rodova i oko 600 vrsta, dok drugi smatraju da ovaj red obuhvaća oko 900 vrsta. Većina jeguljki su noćni grabežljivci.

Građa[uredi VE | uredi]

Tijelo jeguljki je dugačko i zmijoliko. Po tijelu imaju male ljuske. Prema repu im je tijelo spljošteno, a leđna i podrepna peraja se protežu od gotovo polovice tijela te spajaju u repnu peraju koja završava šiljato. Koža im je sluzava, a oči malene. Čeljust im je puna malih oštrih zubića. Leđa su im tamnozelenkasta, a trbuh srebrnenkast. Mužjak naraste do 50 cm., a ženka do 150 cm. ( do 5 kg težine). Zimi se jegulje zavuku u mulj, i tu prezime do proljeća dok se voda ne zagrije.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Većina vrsta jeguljki živi u tropskim i subtropskim morima, i to po obalnim vodama, koraljnim grebenima ali i u ekstremnim dubinama. Generalno se može reći da jeguljke preferiraju pliću i mirniju vodu ( i vole živjeti po rupama) ali neke vrste žive na velikim dubinama (kao porodica Synaphobranchidae, koja živi na 4.000 metara, a neke su pak vrlo dobri plivači (porodica Nemichthyidae) - i to na dubinama od 500 metara.

Jedino porodica riječnih jegulja (Anguillidae) dolazi živjeti u slatke vode. Od njih pak dvije vrste, europska jegulja (Anguilla anguilla) i američka jegulja (Anguilla rostrata), mogu živjeti u oba medija. Iz mora ulaze u slatke vode vezane sa Sredozemnim morem, Atlanskim, Indijskim i zapadnim dijelom Tihog oceana. U Hrvatskoj ih ima u rijeci Neretvi, ali i u Cetini, Zrmanji, pokoji primjerak zaluta i do Dunava, Drave. U jadranskom slivu jegulja je autohtona riblja vrsta, dok je u crnomorskom slivu alohtona vrsta.

Brojnost jegulja u Europi se smanjuje, a uzrok tome je pretjerani lov i izgradnja brana na rijekama bez osiguranih ribljih staza. Danas europske populacije jegulja uvelike ovise o umjetnom uzgoju u morskim lagunama.


Sistematika[uredi VE | uredi]

Filogenetički srodnički odnosi jeguljki još nisu potpuno razjašnjeni. Često ih se dijeli na tri, ali i četiri podreda, a ovisno o autoru ili izvoru na 15 pa do 25 porodica. Ova sistematika preuzeta je iz FishBase i dijeli se na četiri podreda podijeljenih na 15 porodica (dodane su i porodice prema ITS-u i Sistema Natura 2000).

  • Podred Synaphobranchoidei

Po nekim klasifikacijama, porodica Cyematidae je uključena u Anguilliformes, ali po klasifikaciji u FishBase system, ova porodica je uključena u red Saccopharyngiformes.

Takozvana Munjevita jegulja iz Južne Amerike, nije prava jegulja, već je puno bliža šaranu.

Ribolov[uredi VE | uredi]

Jegulja se u športskom ribolovu, lovi na glistu, komadić ribe ili žabe. Najbolje grize između svibnja i kolovoza, i to predvečer i noću, a mamac mora ležati na dnu. Meso jegulje je vrlo ukusno, ali vrlo masno i teško. Krv joj je otrovna, ali se kuhanjem ili pečenjem taj otrov otapa - na temperaturi od 58°C.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jeguljke
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Jeguljkama
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Jeguljke