Neretva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Koordinate: 43°1′22″N 17°27′3″E / 43.02278°N 17.45083°E / 43.02278; 17.45083

Neretva
Neretva komin.jpg
Neretva kod mjesta Komin
Duljina 225 km
Nadm. visina izvora 1.095 m
Prosječni istjek 378 m3/s
Površina porječja 5.581 km2
Izvor Zelengora, Bosna i Hercegovina
Ušće Jadransko more
Pritoci Repešnica, Rakitnica, Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Grabovica, Drežanka, Bijela, Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica, Neretvica, Lištica, Buna, Radobolja, Trebižat, Bregava, Norin, Rama, Vrhovinska rijeka
Države Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Gradovi Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen
Slijev jadranski
Ulijeva se u Jadransko more
Plovna od − do od Metkovića do ušća kod Ploča

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Opis[uredi VE | uredi]

Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1.095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 205 km, a posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. Od ukupne površine porječja (5.581 km2) u Hrvatskoj je 430 km2.[1]

Neretva od izvora prema ušću prvotno teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu granicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i Ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.

Njene pritoke u gornjem toku su Repešnica, Rakitnica i Ljuta sa desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica i Bijela s lijeve strane, kao i Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica. U donjem toku to su Bregava i Trebižat.

U gornjem toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero Jablanica. Pored Gabele se širi u deltu površine 196 km2 (koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992.), a od Opuzena se dijeli na dvanaest rukavaca (od kojih su 3 protočna). Plovna je od morske obale do Metkovića (20 km).[1] U Jadransko more utječe u blizini Rogotina i Ploča.

U dolnjem toku Neretve dvije su struje: jedna teče k moru i slatkovodna je, a druga teče u suprotnom pravcu i pod utjecajem je mora i plime, zbog čega je u Neretvi vidljivost je ponekad samo 15-ak centimetara. Gradnjom brana na Neretvi smanjio se je dotok muljnih naslaga, a otjecanje je ostalo isto zbog čega su razni objekti na dnu postali vidljiviji te su arheolozi mogli otkriti drevna nalazišta.[2]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

delta Neretve
  • Svake godine, druge subote u kolovozu na Neretvi se vozi poznati turističko-sportski spektakl, Maraton lađa na Neretvi.
  • Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u Metkoviću prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.

Šport[uredi VE | uredi]

Na ušću Neretve, kao popularnom odredištu ljubitelja windsurfinga i kitesurfinga održavaju se Kup Neretve i Neretva Kite Open, windsurfing odnosno kitesurfing regate.

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Neretva Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
  2. Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 19. rujna 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Neretva