Neretva

Koordinate: 43°01′11″N 17°26′42″E / 43.019722°N 17.445°E / 43.019722; 17.445
?
Izvor: Wikipedija
Neretva
Neretva kod mjesta Komin
Duljina 225 km
Nadm. visina izvora 1095 m
Prosječni istjek 378 m3/s
Površina porječja 5581 km2
Izvor Zelengora, Bosna i Hercegovina
• koordinate 43°16′17″N 18°33′27″E / 43.271389°N 18.5575°E / 43.271389; 18.5575
Ušće Jadransko more
• koordinate 43°01′11″N 17°26′42″E / 43.019722°N 17.445°E / 43.019722; 17.445
Pritoci Kalinovička Ljuta, Rakitnica, Konjička Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Doljanka, Diva Grabovica, Drežanka, Bijela, Krupac, Trešanica, Baščica (Idbarčica), Kraljuščica, Neretvica, Lištica, Buna, Radobolja, Trebižat, Bregava, Norin, Rama, Vrhovinska rijeka
Brane HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac, HE Mostar
Države
Gradovi Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen
Ulijeva se u Jadransko more
Plovna od − do od Metkovića do ušća kod Ploča
Neretva na zemljovidu Hercegovine
ušće
ušće
izvor
izvor
Neretva na zemljovidu Hercegovine

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Opis[uredi | uredi kôd]

Kanjon Neretve u blizini Kašića Kanjon Neretve u blizini Kašića
Kanjon Neretve u blizini Kašića
Pješčana plaža na ušću Neretve


Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 205 km, a posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. Od ukupne površine porječja (5581 km2) u Hrvatskoj je 430 km2.[1]

Neretva od izvora prema ušću prvotno teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu granicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.

Njene pritoke u gornjem toku su Kalinovička Ljuta, Rama, Rakitnica i Konjička Ljuta s desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica i Bijela s lijeve strane, kao i Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica. U donjem toku to su Bregava i Trebižat.

U gornjem toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero Jablanica. Pored Gabele se širi u deltu površine 196 km2 (koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992.), a od Opuzena se dijeli na dvanaest rukavaca (od kojih su 3 protočna). Plovna je od morske obale do Metkovića (20 km).[1] U Jadransko more utječe u blizini Rogotina i Ploča.

U donjem toku Neretve dvije su struje: jedna teče k moru i slatkovodna je, a druga teče u suprotnom pravcu i pod utjecajem je mora i plime, zbog čega je u Neretvi vidljivost ponekad samo 15-ak centimetara. Gradnjom brana na Neretvi smanjio se je dotok muljnih naslaga, a otjecanje je ostalo isto zbog čega su razni objekti na dnu postali vidljiviji te su arheolozi mogli otkriti drevna nalazišta.[2]

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Delta Neretve
  • Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u Metkoviću prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.

Sport[uredi | uredi kôd]

Na ušću Neretve, kao popularnom odredištu ljubitelja windsurfinga i kitesurfinga održavaju se Kup Neretve i Neretva Kite Open, windsurfing odnosno kitesurfing regate.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Neretva Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
  2. Stanislav Soldo: Arheološka senzacija kod Ploča: na dnu Neretve pronađeni ostaci prastarih brodova izgrađenih od jednog komada drva, čekaju se analize iz SAD-a Slobodna Dalmacija. 11. rujna 2020. Pristupljeno 24. rujna 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Neretva