Prijeđi na sadržaj

Jesenska maslina

Izvor: Wikipedija
Jesenska maslina
jesenska maslina
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Elaeagnaceae
Rod:Elaeagnus
Vrsta:E. umbellata
Dvojno ime
Elaeagnus umbellata
Thunb.
Baze podataka

Jesenska maslina (štitasta dafina, lat. Elaeagnus umbellata) grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnaceae (zlolesinovke), koja raste na sjeveroistoku Kine, Tajvanu, Japanu (japanski naziv je akigumi) te Koreji. Također raste i u Indiji (Himachal Pradesh) te Afganistanu, Pakistanu, Nepalu i Butanu. Plodovi su ove biljke jestivi te bogati vitaminima i mineralima. U Kini i Japanu smatra se ljekovitom biljkom. Ima sposobnost vezanja dušika te tako obogaćuje siromašna tla.

U SAD je uvezena oko 1830. te se ondje danas smatra invazivnom vrstom.[1]

Opis

[uredi | uredi kôd]

Listopadni grm, visine do 4 metra. Listovi su naizmjenični, eliptični, dužine 4 – 10 cm, gornja strana zelena, donja srebrnasta. Cvjetovi žućkasto bijeli, sitni, mirisavi. Plod crvene boje, okruglast, promjer oko 8 mm, u Hrvatskoj sazrijeva krajem rujna – početkom listopada, plodovi ostaju na grmu do početka studenog. Plodovi su trpkog kiselo-slatkog okusa, a nešto manje trpki postaju nakon prvih mrazeva.

Sastav plodova

[uredi | uredi kôd]

Plodovi sadrže oko 8,3 % šećera, oko 4,5 % bjelančevina te oko 12 mg/% vitamina C. Sadrže oko 40 – 50 mg/100 g likopena i do 0,5 % tanina.[2] Također u plodovima ima do 8 % ulja (u sjemenkama do 6 %) te do 4,3 mg/100 g beta kriptoksantina.[3][4]

Po drugom izvoru plodovi sadrže na 100 g 69,4 g vode, 14,5 g ukupnih topivih krutih tvari, 1,51 g kiselina, 8,34 ukupnog šećera, od toga 8,13 g reduktivnih, 0,23 g nereduktivnih šećera, i 12,04 mg vitamina C. Prema jednom pakistanskom istraživanju sadržaj vitamina C bio je oko 27,08 mg/100g.[5]

Ukupni mineralni sadržaj plodova, predstavljen kao pepeo, je 1,045 %. Sadržaj bjelančevina je 4,47 %. Postotak mineralnih tvari: fosfor 0,054, kalij 0,346, kalcij 0,049, magnezij 0,033 i željezo 0,007.[6]

Naturalizacija i invazivnost

[uredi | uredi kôd]

U svojim izvornim regijama tropske i umjerene Azije, E. umbellata se ne smatra invazivnom vrstom, ali u mnogim svjetskim regijama postala je invazivna u divljim i kultiviranim područjima, posebno u istočnom dijelu Sjedinjenih Država. Početkom 19. stoljeća, E. umbellata je namjerno unesena u SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo radi zaštitnih pojaseva, kontrole erozije, melioracije pustoši, staništa za divlje životinje i za vrtove kao ukrasna biljka. Do kraja 20. stoljeća grm je postao štetan korov i invazivna vrsta u mnogim američkim saveznim državama od istočne obale do središnjih prerija te se proširio diljem Europe.[7]

Zbog značajne proizvodnje sjemena i brzog potencijala klijanja, E. umbellata brzo napada nova područja gdje može lako ponovno niknuti nakon spaljivanja ili rezanja.[7] Budući da su sastojine E. umbellata staništa za divlje životinje, poput pružanja hrane i skloništa jelenima, mjesta za gniježđenje ptica i bobičastog voća kao hrane za nekoliko vrsta, zasađena je za upravljanje divljim životinjama u dijelovima SAD-a.[7]

U Europi se E. umbellata proširila na Veliku Britaniju, Belgiju, Francusku i Italiju, ali se uzgajala u Nizozemskoj i Škotskoj. U nekim dijelovima Sjeverne Amerike gdje se naturalizirala, E. umbellata se smatra štetnim korovom, posebno u središnjem i sjeveroistočnom dijelu SAD-a.[7] U Kanadi je "zabranjeni štetni korov" prema Zakonu o suzbijanju korova Alberte iz 2010. [8]

Budući da u korijenju fiksira atmosferski dušik, E. umbellata može snažno, a ponekad i konkurentno, rasti u neplodnim tlima.[9] Može povećati raspoloživi dušik u tlima i koristiti nekim obližnjim biljkama, a kada se uzgaja u voćnjacima, može povećati prinose susjednih voćaka do 10 %.[7]Međutim, njegova sposobnost promjene kemije tla može ozbiljno promijeniti ili uništiti domaće biljne zajednice.[7][9]

Podvrste

[uredi | uredi kôd]

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Elaeagnus crispa Thunb.
  • Elaeagnus crispa var. praematura Koidz.
  • Elaeagnus longipes var. crispa (Thunb.) K.Koch
  • Elaeagnus padifolia K.Koch
  • Elaeagnus praematura (Koidz.) Araki
  • Elaeagnus umbellata var. nakaiana Araki
  • Elaeagnus umbellata f. nakaiana (Araki) H.Ohba

Kultivirane sorte

[uredi | uredi kôd]
  • Charlies Golden – američka sorta žutih plodova
  • Ruby
  • Elsberry
  • Brilliant Rose
  • Cardinal – jedna od prvih američkih sorti, selekcionirana 1963.[10]
  • Jewel
  • Delightful
  • Sweet and Tart
  • Redwing[11][12]
  • Amber – sorta žutih plodova, porijeklom iz Japana.[13]
  • Turdus – njemačka sorta, na tržištu od 1992.[14]
  • Serinus – njemačka sorta, na tržištu od 1992.[14]
  • Marzahne – njemačka sorta
  • Sweet Milan – poljska sorta
  • Red Milan – poljska sorta
  • Powsin – poljska sorta
  • K2 – poljska sorta[15]

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Dirr, M. 1998. Manual of woody landscape plants : their identification, ornamental characteristics, culture, propagation and uses. Stipes, Champaign, Ill.
  • Fordham, IM, Clevidence BA, Wiley ER et al. "Fruit of autumn olive; A rich source of lycopene" HortScience. Alexandria 36:1136-1137, 2001
  • Parmar, C. and M.K. Kaushal. 1982. Elaeagnus umbellata Thunb. 23–25. In: Wild fruits of the sub-Himalayan region. Kalyani Publ., New Delhi.
  • Reich, L. 1991. Elaeagnus: Gumi, autumn olive, and Russian olive, p. 113–120. In: Uncommon fruits worthy of attention. Addison-Wesley Publ. Co., Reading, Mass.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ https://ipm.cahnr.uconn.edu/invasive_plants_autumn_olive/
  2. ↑ http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Elaeagnus+umbellata Pristupljeno 16. studenoga 2015.
  3. ↑ Acta Bot. Croat. 64 (1), 121–128, 2005 CODEN: ABCRA25 ISSN 0365–0588 Morphological and biochemical variations in Elaeagnus umbellata Thunb. from mountains of Pakistan SYED D. AHMAD, MUBASHER S. SABIR*, MIR JUMA, HUSSAIN S. ASAD University College of Agriculture, Rawalakot-12350, Azad Kashmir, Pakistan
  4. ↑ http://www.stoppinginvasives.org/dotAsset/aaa94bb8-35f3-48e1-ae60-110e32a46ae9.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 5.11.2015.
  5. ↑ https://academicjournals.org/journal/JMPR/article-full-text-pdf/91ADD7D20779 Pristupljeno 12. studenoga 2018.
  6. ↑ https://hort.purdue.edu/newcrop/parmar/06.html Pristupljeno 12. studenoga 2018.
  7. 1 2 3 4 5 6 https://pfaf.org/User/Plant.aspx?LatinName=Elaeagnus+umbellata
  8. ↑ //web.archive.org/web/20160705212600/http://www1.agric.gov.ab.ca/$Department/deptdocs.nsf/all/prm14063/$FILE/
  9. 1 2 https://www.iucngisd.org/gisd/species.php?sc=262
  10. ↑ https://conservancy.umn.edu/server/api/core/bitstreams/85274c22-c918-4391-91e8-e8169dfebb32/content
  11. ↑ Reich. L., Uncommon Fruits for Every Garden, Portland 2004., str. 117.
  12. ↑ https://web.archive.org/web/20190728202250/https://naldc.nal.usda.gov/download/40095/PDF
  13. ↑ Pirc, H. enzyklopaedie der wildobst und seltenen obstarten, 2020., Graz
  14. 1 2 Bundessortenamt: Beschreibende Sortenliste 1999, ISSN 1430-9378, str. 54–58.
  15. ↑ https://cornusmas.eu/catalogue/autumn-olive

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Elaeagnus umbellata
Wikivrste imaju podatke o taksonu Elaeagnus umbellata
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jesenska_maslina&oldid=7328074"