Jogurt

Izvor: Wikipedija
Jogurt
Yogurt of the Bulgarija Pavilion of Expo 2005 Aichi Japan.jpg

Jogurt u bugarskom paviljonu na Expo-u 2005

Detalji
Vrsta jela mliječni proizvodi
Temperatura jela hladno
Glavni sastojci mlijeko, najčešće kravlje

Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija. Djelovanjem bakterija dolazi do fermentacije pri čemu mliječni šećer (laktoza) prelazi u mliječnu kiselinu. Ovaj proces iskorišten je za industrijsko dobivanje jogurta. Sojin jogurt sadrži sojino mlijeko, ali većina ljudi koristi jogurte koji sadrže kravlje mlijeko. Na 40°C dolazi do razmnožavanja bakterija. Jogurt je postao popularan u Sjedinjenim Američkim Državama 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća kad se jogurt definirao kao zdrava hrana. Sadrži mnogo mliječnih bjelančevina (proteina), a ustvrđeno je da korisne bakterije iz jogurta stvaraju kiselinu kojom ubijaju neke druge vrste bakterija, koje su uzročnici bolesti, a smatra se i da jogurt kod žena smanjuje broj za mogućnost da dobiju još jednom gljivičnu infekciju, koju su imale ranije.[1]

Pod pojmom jogurt kao namirnica podrazumijeva se polutkući mliječni proizvod koji se dobiva zagrijavanjem mlijeka i dodavanjem jogurtnih kultura bakterija mliječne kiseline (lat. Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus). Na temperaturi 42-45°C za 2-4 sata dolazi do fermentacije i kiseljenja mlijeka. Nakon toga jogurt se hladi čime se usporava kiseljenje i produžava svoje trajanje. Jogurt sadrži oko 0,7% mliječne kiseline.

Neke vrste jogurta[uredi | uredi kôd]

Sastav[uredi | uredi kôd]

Sastav (u 100 g jogurta)
ugljikohidrati 4,7 grama
- šećer 4,7 grama
masti 3,3 grama
bjelančevine 3,5 grama
-kalcij 121 mg
Izvor: USDA Nutrient database

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Grupa autora, Ojačajte svoj imunosni sustav, 2006.

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Jogurt.