Prijeđi na sadržaj

Jordan

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Jordan. Za druga značenja, pogledajte Jordan (razdvojba).
Hašemitska Kraljevina Jordan
المملكة الأردنّيّة الهاشميّ

Al-Mamlakâ al-Urdunnīyâ al-Hāšimīyâ

Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
As-salam al-malaki al-urdoni

Položaj Jordana
Glavni grad Amman
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Kralj Abdullah II.
 - Predsjednik Vlade Bisher Al-Khasawneh
Neovisnost Od Lige naroda 25. svibnja 1946.
Površina 110. po veličini
 - ukupno 89.342 km2
 - % vode 0.6 %
Stanovništvo
 - ukupno (2015.) 9,531.712
 - gustoća 114/km2
Valuta jordanski dinar (100 piastera = 1000 filsa)
Pozivni broj +962
Vremenska zona UTC +2
Internetski nastavak .jo

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku. Glavni grad je Amman. Na krajnjem jugozapadu kratkom obalom (26 km) izlazi na Crveno more. Na zapadu graniči s Izraelom i područjem Zapadne obale, na sjeveru sa Sirijom, na sjeveroistoku s Irakom i na jugu i istoku sa Saudijskom Arabijom.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nakon preoblikovanja Velike Sirije, država je bila pod upravom Britanaca koji su ondje 1921. godine osnovali autonomni emirat Transjordan, na čelu s emirom Abdulahom ibn Huseinom. Godine 1922. Britanci su osnovali vojsku dobrovoljaca pod zapovjedništvom britanskih časnika, koja se kasnije razvila u Arapsku legiju. Transjordan je 1923. godine odvojen od Palestine. Za Drugog svjetskog rata svu vlast u zemlji preuzela je Arapska legija, koja je 1941. intervenirala u Iraku i u Siriji protiv profašističkoga režima Rašida Alija al-Gajlania (Rašīd ‘Alī al-Gaylānī). Godine 1945. Transjordan je pristupio Arapskoj ligi. Nakon Londonskog ugovora s Velikom Britanijom sklopljenog 22. ožujka 1946. dobio je neovisnost, pa je emir Abdulah proglašen kraljem, a Transjordan je preimenovan u Hašemitsku Kraljevinu Jordan.[1]

Povijest Jordana nakon osamostaljenja 1946. obilježena je pokušajima balansiranja između strana u izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je podržavao težnju Palestinaca za neovisnom državom, Jordan je pod vodstvom kralja Husseina (na vlasti 1953.1999.) održavao dobre odnose i s državama Zapada, a 1994. potpisan je mirovni ugovor s Izraelom.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Sjeverni i istočni dio zemlje su dio Sirijske pustinje. Na zapadu se nalazi Jordanska rasjedna dolina kroz koju protječe rijeka Jordan i ulijeva se u Mrtvo more čija je obala (417 m) najniža točka na površini Zemlje. Planinska područja odvajaju ovu dolinu od pustinje na istoku.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Islam je najzastupljenija religija. Arapski, odnosno njegov lokalni dijalekt, jezik je većine stanovništva. U Jordanu živi oko 2,1 mil. palestinskih izbjeglica koji uglavnom imaju jordansko državljanstvo.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Nakon dugogodišnje gospodarske ovisnosti o inozemnoj pomoći, izvozu fosfata i potaše te doznakama iseljenika, Jordan je u posljednjih desetak godina krenuo putem reformi i slobodne trgovine. Dugoročni gospodarski rast ovisit će o održanju regionalne stabilnosti.

Sport

[uredi | uredi kôd]

Jordanska nogometna reprezentacija plasirala se u finale Azijskoga nogometnog prvenstva 2024. godine.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Jordan
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Jordan
Wječnik ima rječničku natuknicu Jordan

Vidi još

[uredi | uredi kôd]


Članak Jordan koji govori o državi je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Jordan. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 20. siječnja 2026.