Johann Pachelbel
| Johann Pachelbel | |
|---|---|
 Johann Pachelbel | |
Životopisni podatci
| |
| Rodno ime | Johann Pachelbel |
| Rođenje | 1. rujna 1653., Slobodni carski grad Nürnberg, Njemačka |
| Smrt | 9. ožujka 1706., Slobodni carski grad Nürnberg, Njemačka |
Djelo
| |
| Razdoblje | Barokna glazba |
| Poznatija djela | Kanon i Gigue[1] u D-duru poznat kao Pachelbelov kanon, Hexachordum[2] Apollinis (Šest Apolonovih žica), Chaconne[3] u D-molu, Kanon u D-molu, Tokata u G-molu (T.246), Chaconne u F-molu |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
Johann Christoph Pachelbel njem.: [ˈpaxɛlbl̩ ], (Nürnberg, 1. rujna 1653. ↓bilj1 - Nürnberg, 9. ožujka 1706. ↓bilj), njemački skladatelj i orguljaš, utjecajni skladatelj protestantske liturgijske glazbe.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Prvu poduku u glazbi dobio je od privatnih učitelja (Heinrich Schwemmer, G. C. Wecker, Kaspar Prentz i dr.). Isprva dvorski orguljaš u Eisenachu (1677. – 1678.), karijeru je nastavio kao orguljaš u protestantskoj crkvi u Erfurtu (1678. – 1690.), na dvoru u Württembergu (1690. – 1692.) te u crkvama u Gothi (1692. – 1695.) i Nürnbergu (1695. – 1706.).
Djelo[uredi | uredi kôd]
Plodan skladatelj pretežno protestantske liturgijske glazbe, Pachelbel je pisao glazbu za orgulje, čembalo i komorne ansamble te različite pjevačke oblike. Za glazbala s tipkama skladao je orguljske korale, fuge, neliturgijske skladbe (tokate, preludije,[4] ricercare,[5] fantazije, chaconne i dr.), koralne varijacije i suite, a u mediju vokalne glazbe arije, motete, mise, tzv. svete koncerte i večernje.[6]
Bitna je značajka njegovih skladba tehnička virtuoznost ostvarena kontrapunktiranjem i variranjem na temelju cantus firmusa.[7]
Pachelbela se za života, ali i poslije, smatralo jednim od najvećih i najnaprednijih njemačkih glazbenika, pripadnika naraštaja koji su prethodili J. S. Bachu i G. F. Händelu, koji je znatno pridonio izgradnji stila njemačkog glazbenoga baroka punoga retoričkih i opisnih figura.[6] Danas je široko poznat po svojem kanonu za tri violine i continuo (Pachelbelov kanon).
Bilješke[uredi | uredi kôd]
↑bilj1 Nadnevak krštenja po julijanskom kalendaru (U protestantskim dijelovima Njemačke vrijeme se računalo po julijanskom kalendaru do 1700. godine)
↑bilj2 Nadnevak pokopa po gregorijanskom kalendaru (negdje se navodi i 3. ožujka)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Gigue [Gigue]. hrvatski.en-academic.com. Pristupljeno 25. rujna 2022.
- ↑ Heksakord [Heksakord]. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 25. rujna 2022.
- ↑ Chaconne [Chaconne]. enciklopedija.hr. Pristupljeno 25. rujna 2022.
- ↑ Preludij [Preludij]. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 25. rujna 2022.
- ↑ Ricercar [Ricercar]. enciklopedija.hr. Pristupljeno 25. rujna 2022.
- ↑ a b LZMK Hrvatska enciklopedija Natuknica: Pachelbel, Johann pod struke: umjetnost / glazba, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 29. prosinca 2017.)
- ↑ LZMK Proleksis enciklopedija Natuknica: Pachelbel, Johann pod struke: glazbene umjetnosti i balet, ličnosti, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 29. prosinca 2017.)