Prijeđi na sadržaj

John Quincy Adams

Izvor: Wikipedija
John Quincy Adams
Rođenje11. srpnja 1767.
Braintree, Massachusetts, SAD
Smrt23. veljače 1848.
Washington, DC, SAD
StrankaDemokratsko-republikanska stranka
Federalna stranka
Nacionalno republikanska stranka
Republikanska stranka
6. predsjednik SAD-a
4. ožujka 1825. – 4. ožujka 1829.
PotpredsjednikJohn C. Calhoun
PredsjednikJames Monroe
PrethodnikJames Monroe
NasljednikAndrew Jackson
8. državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država
5. ožujka 1817. – 3. ožujka 1825.
PrethodnikJames Monroe
NasljednikHenry Clay

John Quincy Adams[1] (Braintree, 11. srpnja 1767.Washington D.C., 23. veljače 1848.) je bio američki diplomat, političar i državnik, 6. predsjednik SAD-a.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

John Quincy Adams rođen je kao sin američkog političara i budućeg 2. predsjednika Amerike Johna Adamsa, koga je kao dijete pratio po diplomatskim misijama u Europi. Tamo je mladi John Quincy stekao obrazovanje i vrijedno iskustvo temeljem koga će i sam započeti diplomatsku karijeru.

Politička karijera

[uredi | uredi kôd]

Slično kao i njegov otac, John je bio član Federalističke stranke,[2] te je kao takav izabran u Senat 1803. godine. Međutim, s tom strankom se razišao te se priključio Demokratsko-republikanskoj stranci[3] koju su 1792. zajedno osnovali 3. predsjednik Amerike Thomas Jefferson i potonji predsjednik James Madison.

Diplomatska karijera

[uredi | uredi kôd]

Adams je diplomatsku karijeru nastavio nakon isteka senatskog mandata, te sudjelovao u pregovorima koji su doveli do sporazuma u Ghentu[4] i završetka anglo-američkog rata 1814. godine. Kao državni tajnik i bliski suradnik predsjednika Jamesa Monroea, Adams se smatra jednim od suautora Monroeve doktrine.

Izabran za predsjednika SAD-a

[uredi | uredi kôd]

Pred kraj Monroeva predsjedničkog mandata, dotada neprikosnovena Demokratsko-republikanska stranka počela se raspadati na nekoliko frakcija, pa su se na izborima 1824. godine pojavila četvorica kandidata. Nijedan od njih u elektorskom kolegiju[5] nije osvojio potrebnu većinu, pa je o predsjedniku odlučio Kongres Sjedinjenih Američkih Država. John Quincy Adams je, nakon odustanka Henryja Claya, uspio osigurati nužnu većinu i pobijediti glavnog protukandidata Andrewa Jacksona. Clay je poslije postao Adamsov državni tajnik, što je Jacksona nagnalo da Adamsa optuži za korupciju. Adams je ostao upamćen kao posljednji predsjednik izabran na taj način.

Adams se kao predsjednik počeo udaljavati od jeffersonovskih principa o slaboj centralnoj vlasti, te počeo zalagati za veću ulogu federacije u svakodnevnom životu građana SAD. Zbog toga je postao jednim od vođa novostvorene Nacionalne republikanske stranke, ali njegova nastojanja da izgradi ceste, kanale i drugu infrastrukturu nisu zaživjela.

Kraj predsjedničkog mandata

[uredi | uredi kôd]

Godine 1828. Adamsa je na izborima pobijedio Andrew Jackson kao kandidat nove Demokratske stranke.

Adams je nakon poraza prekinuo dotadašanju tradiciju bivših predsjednika koji su se nakon odlaska s funkcije prestajali baviti politikom. Kao predstavnik Nacionalne republikanske stranke je izabran u Zastupnički dom Kongresa i tamo ostao do svoje smrti.

Adams se pred kraj života počeo zalagati za ukidanje ropstva u SAD-u, a godine 1841. je pred Vrhovnim sudom branio pobunjene afričke robove[6] s broda Amistad.[7]

Adamsov Kenotaf na Congressional groblju

Sredinom studenog 1846. tada 78-godišnji bivši predsjednik doživio je moždani udar koji ga je ostavio djelomično paraliziranim. Nakon nekoliko mjeseci mirovanja potpuno se oporavio i ponovno preuzeo dužnosti u Kongresu. Kada je Adams 13. veljače 1847. ušao u dvoranu, svi su "ustali i zapljeskali".

Dana 21. veljače 1848. Zastupnički dom raspravljao je o pitanju odavanja počasti časnicima vojske Sjedinjenih Država koji su služili u Američko-meksičkom ratu. Adams je bio žestoki kritičar rata, a kad su kongresmeni ustali i uzviknuli: Aye! ("Da!") u korist te mjere, on je umjesto toga povikao: No! ("Ne!"). Odmah nakon toga, Adams se srušio nakon što je pretrpio snažni moždani udar. Dva dana kasnije, 23. veljače, preminuo je u 19.20 sati sa suprugom uz njega u odaji predsjednika Zastupničkog doma unutar zgrade Capitola u Washingtonu, D.C.. Njegovo jedino živo dijete, sin Charles Francis, nije stigao na vrijeme vidjeti svog oca živog. Njegove posljednje riječi bile su

»Ovo je posljednje na Zemlji. Zadovoljan sam.«

Među onima koji su prisustvovali njegovoj smrti bio je i Abraham Lincoln, koji je doputovao iz Illinoisa.

Nastavak obiteljske tradicije

[uredi | uredi kôd]

Adamsov sin Charles Francis Adams[8] nastavio je obiteljsku tradiciju te se i sam bavio politikom, te je u periodu od 16. svibnja 1861.13. svibnja 1868. bio veleposlanik SAD-a u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Interesantno

[uredi | uredi kôd]

Adams je također poznat kao prvi američki predsjednik čiji je lik zabilježen na fotografiji 1843. godine.[9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. John Quincy Adams [John Quincy Adams]. whitehouse.gov (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022.
  2. Federalistička stranka [Federalistička stranka]. upwikihr.top (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  3. Demokratsko-republikanska stranka SAD [Demokratsko-republikanska stranka SAD]. dk.usembassy.gov (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2022. Pristupljeno 9. listopada 2022.
  4. Sporazum u Ghentu [Sporazum u Ghentu]. archives.gov (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022.
  5. Elektor [Elektor]. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 9. listopada 2022.
  6. Ropstvo u Americi [Ropstvo u Americi]. storyboardthat.com. Pristupljeno 9. listopada 2022.
  7. Pobuna robova na brodu Amistad [Pobuna robova na brodu Amistad]. history.com (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022.
  8. Charles Francis Adams [Charles Francis Adams]. masshist.org (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022.
  9. Portrait Gallery, John Quincy Adams [Portrait Gallery, John Quincy Adams]. npg.si.edu (engleski). Pristupljeno 9. listopada 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi John Quincy Adams
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi John Quincy Adams