Prijeđi na sadržaj

Jorjo Tadić

Izvor: Wikipedija

Jorjo Tadić (Stari Grad, Hrvatska, 5. lipnja 1899.Beograd, Srbija, 4. listopada 1969.), bio je hrvatski i srpski povjesničar. Bio je dopisnim članom HAZU i akademikom SANU.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u Starom Gradu na otoku Hvaru 1899. godine. gdje je pohađao pučku školu. Za srednje je školovanje imao klasičnu gimnaziju koju je pohađao u Zadru i Splitu. Studirao je filozofiju i povijest u Zagrebu, Berlinu, Leipzigu, Pragu i Beogradu. Doktorirao je na beogradskom Filozofskom fakultetu na temu Španjolske i Dubrovnika 16. stoljeća.

Radio je u Kotoru na Pomorskoj akademiji i u Dubrovniku na Pomorsko-trgovačkoj školi. 1935. je stekao status docenta na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje je predavao povijest novog vijeka. Uskoro je otišao raditi u Srbiju gdje je radio pri vladinim ustanovama pa je 1938. bio višim savjetnikom pri Ministarstvu prosvjete u Beogradu. Poslije Drugog svjetskog rata zaposlio se u Beogradu. Od 1951. predavao je Opću povijest novog vijeka kao redovni profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu.

Bio je dopisnim članom HAZU i redovnim članom SANU.

Područje njegova znanstvenog interesa bili su Dubrovačka Republika, posebice svakodnevni život i životopisi poznatih Dubrovčana, dubrovački Židovi, dubrovačka kultura, trgovina, politička povijest te gospodarska prošlost srednjovjekovne Srbije (rudarstvo) i susjednih država. U svoje je vrijeme bio jedan od najboljih latinskih paleografa. Imao je cijenjena poznavanja rukopisa dubrovačkih kancelara i notara.

Djela

[uredi | uredi kôd]

(izbor)

  • knjige
  • Dubrovčani po Južnoj Srbiji u XVI. stoljeću, 1930.
  • Španija i Dubrovnik u 16 stol., 1932. (doktorat)
  • Miho Pracatović-Pracat: prilog istoriji dubrovačkog pomorstva, 1933.
  • Pisma i uputstva dubrovačke republike, 1935.
  • Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII. stoljeća, 1937.
  • Dubrovčanin Serafin Gučetić, francuski diplomat (1496-1547), 1938.
  • Promet putnika u starom Dubrovniku, 1939.
  • Cvijeta Zuzorić, 1939.
  • Dubrovački portreti, 1948.
  • Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-XVI v, 1952.
  • Genealoške table, 1960. (suautorica: Irmgard Mahnken), 1960.
  • Spomenica posvećena 50-godišljici smrti Stojana Novakovića, 1967.
  • Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI-XVIII vijeka, 1970. (suautor: Gligor Stanojević)
  • urednik izdanja
  • Ten years of Yugoslav historiography 1945-1955, 1955.
  • Dubrovnik u borbi za ujedinjenje 1908-1918, 1962.
  • članci
  • Dubrovnik u prošlosti i sadašnjosti u: Stari i novi Dubrovnik, 1928.
  • Mladost Cvjete Zuzorić u: Zbornik naučnih radova : Ferdi Šišiću povodom šezdesete godišnjice života, 1869-1929, 1929.
  • Otok Hvar u prošlosti i sadašnjosti u: Rab, Hvar, Korčula, 1930.

Izvori

[uredi | uredi kôd]