Jorjo Tadić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Jorjo Tadić (Stari Grad, Hrvatska, 5. lipnja 1899. - Beograd, Srbija, 4. listopada 1969.), bio je hrvatski i srbijanski povjesničar. Bio je dopisnim članom HAZU i akademikom SANU.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Starom Gradu na otoku Hvaru 1899. godine. Pučku je školu pohađao u Starom Gradu. Za srednje je školovanje imao klasičnu gimnaziju koju je pohađao u Zadru i Splitu. Studirao je u nekoliko gradova filozofiju i povijest: Zagreb, Berlinu, Leipzigu, Pragu i Beogradu. Doktorirao je na beogradskom Filozofskom fakultetu na temu Španjolske i Dubrovnika 16. stoljeća.

Radio je u Kotoru na Pomorskoj akademiji i u Dubrovniku na Pomorsko-trgovačkoj školi. 1935. je stekao status docenta na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje je predavao povijest novog vijeka. Uskoro je otišao raditi u Srbiju gdje je radio pri vladinim ustanovama, pa je 1938. bio višim savjetnikom pri ministarstva prosvjete u Beogradu. Poslije drugog svjetskog rata zaposlio se je u Beogradu. Od 1951. predavao je kao redovni profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu Opću povijest novog vijeka.

Bio je dopisnim članom HAZU i redovnim članom SANU.

Područje njegova znanstvenog interesa bili su Dubrovačka Republika, posebice svakodnevni život te životopisi poznatih Dubrovčana, dubrovački Židovi, dubrovačka kultura, trgovina, politička povijest, zatim gospodarska prošlost srednjovjekovne Srbije (rudarstvo) i susjednih država. U svoje je vrijeme bio je jedan od najboljih latinskih paleografa, cijenjena poznavanja rukopisa dubrovačkih kancelara i notara.

Djela[uredi VE | uredi]

(izbor)

  • knjige
  • Dubrovčani po Južnoj Srbiji u XVI. stoljeću, 1930.
  • Španija i Dubrovnik u 16 stol., 1932. (doktorat)
  • Miho Pracatović-Pracat: prilog istoriji dubrovačkog pomorstva, 1933.
  • Pisma i uputstva dubrovačke republike, 1935.
  • Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII. stoljeća, 1937.
  • Dubrovčanin Serafin Gučetić, francuski diplomat (1496-1547), 1938.
  • Promet putnika u starom Dubrovniku, 1939.
  • Cvijeta Zuzorić, 1939.
  • Dubrovački portreti, 1948.
  • Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-XVI v, 1952.
  • Genealoške table, 1960. (suautorica: Irmgard Mahnken), 1960.
  • Spomenica posvećena 50-godišljici smrti Stojana Novakovića, 1967.
  • Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI-XVIII vijeka, 1970. (suautor: Gligor Stanojević)
  • urednik izdanja
  • Ten years of Yugoslav historiography 1945-1955, 1955.
  • Dubrovnik u borbi za ujedinjenje 1908-1918, 1962.
  • članci
  • Dubrovnik u prošlosti i sadašnjosti u: Stari i novi Dubrovnik, 1928.
  • Mladost Cvjete Zuzorić u: Zbornik naučnih radova : Ferdi Šišiću povodom šezdesete godišnjice života, 1869-1929, 1929.
  • Otok Hvar u prošlosti i sadašnjosti u: Rab, Hvar, Korčula, 1930.

Izvori[uredi VE | uredi]