Josip Marija Carević
Dr. mons. Josip Marija Carević (Metković, 16. veljače 1883. – Strmec, 10. svibnja 1945.), hrvatski svećenik, biskup i mučenik.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Kao pitomac splitskog sjemeništa završio je gimnaziju na državnoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a kao pitomac rimskog zavoda Germanicum-Hungaricum studirao je filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana, gdje je doktorirao.
U Rimu je 28. listopada 1908. zaređen za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Dubrovačkim je biskupom imenovan 13. travnja 1929., biskupski red je primio u Zagrebu 4. kolovoza, a upravu biskupije je preuzeo 8. rujna 1929.[1] Za vrijeme svog mandata u Dobrovniku, 1935. godine dao je podići poznati dubrovački simbol Križ na Srđu kao spomen na 1900 godina od Kristovog raspeća.
Dana 9. veljače 1940. godine odstupio je s dužnosti, te je umirovljen u Hrvatskom zagorju, gdje se stavio se na raspolaganje nadbiskupu blaženom Alojziju Stepincu za pomoć u pastoralnim potrebama. U to vrijeme imenovan je naslovnim biskupom turskog Aristiuma.[2]
Okrutno je mučen i ubijen nakon Drugog svjetskog rata u Velikom Trgovišću do danas nerazjašnjenom odlukom partizanskih vlasti, a ne zna mu se ni za grob. Josip Marija Carević jedini je hrvatski biskup koji je otvoreno smaknut odmah po dolasku partizana na vlast.[3]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Stjepan Kožul: "Martirologij Crkve zagrebačke", Zagreb, 1998., str. 34. – 39.
- Želimir Puljić, Mile Vidović: "Josip Marija Carević, biskup dubrovački, 1883. – 1945.", Matica hrvatska Ogranak Metković, Dubrovnik-Metković, 2002.
Izvori[uredi | uredi kôd]
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Josip Marčelić |
dubrovački biskup 1929.–1940. |
nasljednik Pavao Butorac |