Jozsef Mikuska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Prof. dr. sc. József Mikuska (čit.: Jožef Mikuška; Hajdukovo kod Subotice, 28. travnja 1942. - Osijek, 26. kolovoza 2006.), hrvatski zoolog.[1]

Školovanje i stručna karijera[uredi VE | uredi]

Gimnaziju je završio u Subotici, dok je diplomirao 1965. godine na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu u struci zoologija. Na istom odsjeku je magistrirao 1969. te doktorirao 1980. godine na temu ekoloških osobina i zaštite Kopačkog rita. Od 1965. do 1969. radio je na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, a potom od 1969. do 1980. na području Kopačkog rita u okviru Instituta "Ilija Đuričić" i Lovno-šumskog gazdinstva "Jelen" u Bilju.

Od 1981. godine radio je na Katedri za biologiju Pedagoškog fakulteta Sveučiliša Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u svojstvo redovitog profesora, voditelja katedre i dekana fakulteta, a potom, zbog preustroja osječkog Sveučilišta, na Zavodu za biologiju Filozofskog fakulteta i od 2005. do smrti na Odjelu za biologiju osječkog Sveučilišta. Bio je suradnik Zavoda za ornitologiju HAZU i član Znanstvenog savjeta HAZU u Osijeku te više stručnih udruga.

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Objavio je više od 200 znanstvenih, stručnih i znanstveno-popularnih radova iz ornitologije, mamologije, herpetologije, ihtiologije, entomologije i imunologije i bio je voditelj niza znanstvenih projekata. Posebno se bavio vlažnim i močvarnim staništima i pticama močvaricama, od Ludoškog jezera kod Subotice, gdje je započela njegova prirodoslovna karijera, do Kopačkog rita, u kom je proveo većinu svog života.

Osim istraživanja, istrajno je radio i na zaštiti prirode, vlažnih i močvarnih staništa i Kopačkog rita. Kao prvi ravnatelj sudjelovao je u utemeljenju Javne ustanove "Park prirode Kopački rit".

Godinama je vodio programe monitoringa gniježđenja velikih vranaca, čaplji i drugih kolonijalnih vrsta ptica u Kopačkom ritu. Bio je nacionalni koordinator međunarodnog prebrojavanja ptica močvarica (1967.-1999.). Smatra se specijalistom za čaplje.

Zaštita prirode[uredi VE | uredi]

Tijekom rada na Institutu "Ilija Đuričić" i LŠG Jelen, bio je jedna od ključnih osoba zaslužnih za pokretanje postupaka zaštite područja Kopačkog rita, posebice dijela područja koje danas pripada Specijalnom ornitološkom rezervatu.[2] Sve do smrti aktivno je bio uključen u sve aktivnosti funkcionalne zaštite cjelokupnog područja Kopačkog rita. 1980. do 1983. godine bio je glavni konzultant pri snimanju prvog dugometražnog dokumentarnog filma o Kopačkom ritu Posljednja oaza.[3]

Djela[uredi VE | uredi]

Autor je nekoliko knjiga o pticama, vodozemcima i gmazovima Kopačkog rita te drugih publikacija. Bio je glavni urednik časopisa Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode "Troglodytes" te dugogodišnji član uredničkog odbora časopisa Društva za promatranje i proučavanje ptica Slovenije "DOPPS-Birdlife Slovenia".

Knjige[uredi VE | uredi]

  • Mikuska, Jozsef; Mikuska, Tibor; Mikuška, Alma; Romulić, Mario: "Vodozemci", Filozofski fakultet, Osijek, 2004. (priručnik)
  • Mikuska, Jozsef (urednik): "Kopački rit: fotomonografija", Romulić d.o.o., Osijek, 2003. (monografija)
  • Mikuska, Jozsef; Mikuska, Tibor; Romulić, Mario: "Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita - PTICE", Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2002. (priručnik).
  • Mikuska, Jozsef (urednik): "Park prirode Kopački rit - Prijedlog za upis na Listu svjetske prirodne baštine", Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", Osijek, 1999. (monografija).

Članci[uredi VE | uredi]

Znanstvene i stručne radove objavljivao je u časopisima (Acrocephalus, Acta Universitatis Carolinae Biologica, Annali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Ekološki glasnik, Folia Entomologica Hungarica, Fragmenta entomologica, Larus, National geographic Hrvatska, Periodicum Bilogorum, Priroda) i zbornicima.

Objavio je, samostalno ili kao suautor, i više popularnih radova:

  • "Afrička žličarka u Kopačkom ritu (2005.)
  • "Rika u Kopačkom ritu" (2005.)
  • "Nebeski ljepotani i u Hrvatskoj" (2004.)
  • "Carstvo životinja" (2004., s Marijem Romulićem)
  • "Crvenokljuni labudovi na Dravi u Osijeku - Kad su stajaćice okovane ledom, labudovi sele na rijeke" (2003., s Ivančicom Jurčević)
  • "Zanimljivosti iz života kukaca (Insecta) - parenje obada (Tabanidae)" (2002., sa Stjepanom Krčmarom)
  • "Raj za šljukarice" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: rode otišle put juga" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: počela rika jelena" (2002.)
  • "Europski dabrovi nakon dva stoljeća ponovo u Kopačkom ritu" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: gnijezde se šljukarice" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: stigle su bijele žličarke" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: žuta pčelarica - ptica najljepših boja" (2002.)
  • "Vijesti iz Kopačkog rita: zabilježena prva gniježđenja rijetke crvenonoge vlastelice" (2002.)
  • "Povratak crvenovrate guske, Branta ruficollis" (2002., s Almom Mikuška)
  • "Galeb ćukavac na ribnjacima kod Podunavlja" (2002., s Almom Mikuška)
  • "Fauna obada (Diptera: Tabanidae) okolice Osijeka" (1997., sa Stjepanom Krčmarom, Paulom Durbešić, Jozom Franjićem i Sanjom Vidović)

Ostalo[uredi VE | uredi]

Bio je mentor u 15 diplomskih radova i u jednom magistarskom radu, od kojih se neki odnose na Kopački rit, Osječko-baranjsku županiju i Slavoniju:

  • Kornelija Kraljević: "Fauna i ekologija riba Kopačkog rita" (2002.)
  • Vlatko Rožac: "Ornitofauna grada Osijeka i okolice" (2002.)
  • Zrinka Šindler: "Gniježđenje bijele rode, Ciconia ciconia, na području Đakovštine" (2002.)
  • Vesna Pavoković: "Gniježđenje i ekologija vrane gačca, Corvus frugilegus L., na području Osječko-baranjske županije" (2001.)
  • Saša Lakić: "Ornitofauna bare Dvorine i Gajne" (2000.)
  • Nikolina Špoljarić: "Gniježđenje orla štekavca (Haliaeetus albicilla) u Kopačkom ritu" (2000.)
  • Miroslav Grabar: "Gniježđenje vrane gavrana, Corvus corax, na području Đakova" (1999.)
  • Ljiljana Grgić: "Ornitofauna ribnjaka 'Grudnjak'" (1998.)
  • Marta Firanj: "Ornitofauna ribnjaka 'Našička Breznica'" (1997.)
  • Nenad Perić: "Ornitofauna ribnjaka 'Donji Miholjac' i rezervata 'Podpanj'" (1997.)

Pored istraživačkog rada bavio se i fotografijom.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja te je nositelj počasnog doktorata Sveučilišta u Pečuhu u Mađarskoj.

Posljednje počivalište[uredi VE | uredi]

Pokopan je na groblju u Kopačevu (Baranja) 31. kolovoza 2006. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [hrcak.srce.hr/file/15287 Jozsef Mikuska hrcak.srce.hr]
  2. [hrcak.srce.hr/file/15287 Jozsef Mikuska hrcak.srce.hr]
  3. "Posljednja oaza"

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]