Julijan Jelenić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Julijan Jelenić
Puno ime Julijan Jelenić
Rođenje 29. kolovoza 1877.
Riječani, Modriča
Smrt 5. kolovoza 1931.
Zagreb
Zanimanje svećenik
Nacionalnost Hrvat

Julijan Jelenić (Riječani, Modriča, 29. kolovoza 1877.Zagreb, 5. kolovoza 1931.) [1] bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i pisac.

Životopis[uredi VE | uredi]

Osnovnu školu završio je u Modriči i Tolisi, gimnaziju u Gučoj Gori. Nakon novicijata u Fojnici, stupio je u franjevački red 1903. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti, gdje je 1908. godine doktorirao disertacijom De pattarenis Bosnae. Intenzivno je proučavao prošlost Crkve, franjevačkog reda, djelovanje istaknutih pojedinaca crkvenog, kulturnog i društvenog života. Predavao je na Franjevačkoj bogosloviji u Livnu i u Sarajevu. Od 1919. profesor je na Sveučilištu u Zagrebu Bio je izvrstan poznavatelj ne samo naše već i svjetske povijesti. Pisao je studije, članke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji više od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.)
  • Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.)
  • Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.)
  • De pattarenis Bosnae (1908.)
  • Serafinski perivoj (časopis, 1908.-1913.)
  • Primicije (1912.)
  • Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.)
  • Naša misao (časopis, 1914.-1916.)
  • Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.)
  • Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.)
  • Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.)
  • Necrologium Bosnae Argentinae (1917.)
  • Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.)
  • Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437.-1878. (1918.)
  • Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.)
  • Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.)
  • Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.)
  • Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1923/24/25.)
  • Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.)
  • Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.)
  • U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]