Prijeđi na sadržaj

Julijan Jelenić

Izvor: Wikipedija
Julijan Jelenić
Puno imeJulijan Jelenić
Rođenje29. kolovoza 1877.
Riječani, Modriča
Smrt5. kolovoza 1931.
Zagreb
Zanimanjesvećenik
NacionalnostHrvat
Portal o životopisima

Julijan Jelenić (Riječani, Modriča, 29. kolovoza 1877.Zagreb, 5. kolovoza 1931.)[1] bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i pisac.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završio je u Modriči i Tolisi, gimnaziju u Gučoj Gori. Nakon novicijata u Fojnici, stupio je u franjevački red 1903. godine. Filozofsko-teološki studij završio je u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti, gdje je 1908. godine doktorirao disertacijom De pattarenis Bosnae. Intenzivno je proučavao prošlost Crkve, franjevačkog reda, djelovanje istaknutih pojedinaca crkvenog, kulturnog i društvenog života. Predavao je na Franjevačkoj bogosloviji u Livnu i u Sarajevu. Od 1919. profesor je na Sveučilištu u Zagrebu Bio je izvrstan poznavatelj ne samo naše već i svjetske povijesti. Pisao je studije, članke, rasprave, prikaze i ocjene knjiga. Njegov opus broji više od tri stotine bibliografskih jedinica samostalnih djela.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.)
  • Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.)
  • Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.)
  • De pattarenis Bosnae (1908.)
  • Serafinski perivoj (časopis, 1908. – 1913.)
  • Primicije (1912.)
  • Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.)
  • Naša misao (časopis, 1914. – 1916.)
  • Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.)
  • Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.)
  • Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.)
  • Necrologium Bosnae Argentinae (1917.)
  • Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.)
  • Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437. – 1878. (1918.)
  • Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.)
  • Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.)
  • Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.)
  • Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1923/24/25.)
  • Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.)
  • Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.)
  • U periodici kulturnopovijesni tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]