Juraj Maljevec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Juraj Maljevac (pravilno Juraj Maljevec, slovenski Jurij Maljevec) (2. ožujka, 1734. Perudina20. siječnja, 1812. Varaždin)[1] je hrvatski (kajkavski) književnik iz redova kapucina. Redovničkog je imena pater Gregur Kapucin, zbog čega se u potpisanim tekstovima često javlja i kao P.G.C.. Pisao je kajkavskim narječjem, a u radovima mu se nalaze i tragovi čakavštine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Beloj krajini, kraju gdje među govornicima hrvatskog dominira kajkavsko narječje s utjecajem čakavskog narječja. Otac i majka su mu Janez (Ivan) Maljevec i Ana. Zbog školovanja u Zagrebu, Maljevec poprima jači kajkavski utjecaj, ali ali kao i kod svih onodobnih kajkavskih pisaca, ta je kajkavština izložena štokavskim, uglavnom štokavskoikavskim i nešto čakavskim elementima.

U pjesmi Horvat Horvatom horvatski govori upozoravao je Hrvate kakva im opasnost prijeti.

O njegovu je radu najviše pisao Vladoje Dukat, a ranije i August Šenoa, Stjepan Bosanac, Velimir Deželić, Nikola Andrić i Branko Drechsler.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Cabala to je na vszakoiachka pitanya kratki ter vendar prikladni odgovori / vu horvaczkom jeziku na szvetlo dani od ..., 1768.
  • Applausus ... , 1771.
  • Oratio funebris in obitu Mariae Theresiae, 1781.
  • Trojverztna Marie Theresie, rimzke czeszaricze y apostolzke kralyicze, krepozt vu vremenu mertvechkoga obszlusavanya tak od szlavne varmegyie kak od plemenitoga magistratussa : dan 16. meszecza proszincza leto 1781...., 1781.
  • Epska trilogija ili Nestrančno vezdašnjega tabora ispisavanje, 1788. (kronika Austrijsko-turskog rata 1788. – 1791., epsko djelo u stihovima, beletristika)
  • Naizvisseneissi Johan Erdodii na viszokv banalzkv chazt po Leopoldv izvissen, 1790.
  • Duhovni kalendar iz pobosne knisicze Tomassa od Kempis, 1793.
  • Nebeszki pasztir pogublyenu ovczu ische, 1795.
  • Horvaczka od Kristussevoga narodyenya vittia , 1800.

Zastupljen je u:

  • Kajkavski florilegij 2007.: (iz cvietnjaka kajkavske književne rieči od 16. do 19. stoljeća) (prir. Alojz Jembrih), 2007.
  • Krist u hrvatskom pjesništvu: od Jurja Šižgorića do naših dana: antologija duhovne poezije (izabrao i prir. Vladimir Lončarević), 2007.
  • Molitvenik hrvatskih pjesnika: vijenac molitava (izbor i proslov Josip Brkić), 2008.

Izvor[uredi VE | uredi]