Prijeđi na sadržaj

Kairos

Izvor: Wikipedija

Kairos

grčka mitologija

Bog sretnog trenutka, kvalitativna reprezantacija vremena
Kairos
Francesco Salviati: Kairos, 1552.
Druga imena Caerus
Roditelji Zeus[1]
Ekvivalent Rimski pandani: Occasio i Tempus
Grčki vremenski pandan: Kronos

Kairos (grč. καιρός, Kairós) u grčkoj mitologiji bog je sretnoga trenutka, najmlađi Zeusov sin.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Kairosovo grčko ime potječe od riječi koja znači "pravi trenutak" ili "Božje vrijeme". Stari su Grci imali dva naziva za vrijeme - χρόνος i καιρός, chronos (Kron) i kairos, pri čemu se prvi (Kron) odnosi na kronološko vrijeme, a drugi (kairos) na period kad se štogod posebno dogodi – chronos je kvantitativne, a kairos kvalitativne naravi.

Karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Prikazivalo ga se kao mladića na kugli s britvom ili mačem (simbol nepokolebljivosti) u ruci, a poslije kao mladića bujne kose s vagom u ruci. Kairos je motrio trenutak kad bi vaga bila u ravnoteži – povoljnom položaju i trenutku sreće.

U trogirskom reljefu iz 4. st. pr. Kr. prikazan je kao goli mladić s čuperkom za koji ga treba u pravi čas zgrabiti i tako uloviti sretnu priliku, inače će ona zauvijek pobjeći, jer Kairos je uvijek u žurbi. Reljef je vjerojatno napravljen po uzoru na Lizipov kip iz 3. st. pr. Kr., a čuva se u trogirskom samostanu sv. Nikole.

Epigram

[uredi | uredi kôd]

Čuva se u Samostanu sv. Nikole u Trogiru. Sačuvan je Pozidipov epigram iz 3. st. pr. Kr. koji opisuje Kairosa i Lizipov kip:

- Odakle stiže kipar?
- Sa Sikiona.
- Njegovo ime?
- Lizip.
- A ti, tko si?
- Kairos, ja prestižem sve.
- Zašto hodaš na prstima?
- Uvijek sam u žurbi.
- Krila na stopalima, čak?
- Od vjetra sam brži.
- Zašto tako stežeš britvu desnom rukom?
- Kako bi upozorio ljude da sam oštriji od oštrice britve.
- Zašto ti pramen kose pada niz lice?
- Nek' ga zgrabi svatko tko se nađe na mom putu
- A straga, zašto si ćelav?
- Ma koliko velika želja bila, onaj koga preletim uhvatit me neće.
- Zbog čega te umjetnik stvorio?
- Da podsjećam ljude, stranče! S ovog trijema, ja sam opomena svima.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Pauzanije 5, 14.9

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]