Kalufi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kalufi je nekropola stećaka iz XIV i XV vijeka, u selu Krekovi, općina Nevesinje, Bosna i Hercegovina. Nekropola je na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [1] Nekropola je i nacionalni spomenik BiH. [2]

Naselje Krekovi se nalazi na južnim obroncima planine Crvanj.

Broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m 2. Stećci su klesani od krečnjaka boljeg kvaliteta, većinom pravilno oblikovani, ali ima primjeraka slabije obrade i čak amorfnih. Ljudske figure pojavljuju se na 2 spomenika: muška figura sa štitom i mačem. Najukrašeniji je sanduk br. 43. Na tri strane je friz od povijene lozice sa trolistovima. Ispod je urezana scena lova na jelena, uokvirena tordiranom trakom. Na istočnoj čeonoj strani je urezan veliki štit, a ispod njega mač. Na štitu je kosa pruga i polumjesec. Na sjevernoj bočnoj strani, uokvirena tordiranom trakom, je urezana scena turnira sa 4 viteza konjanika. Na južnoj bočnoj strani su dvije horizontalno postavljene scene. Dijeli ih tordirana traka. U gornjem dijelu je urezana scena mješovitog kola. Donja scena prikazuje dvoboj vitezova na konjima. Između njih stoji žena koja pridržava uzde oba konja. Iza vitezova je po jedna muška figura sa kopljem.

U naselju je i nekropola sa stećcima Rajkov kamen u zaseoku Mijatovci, koja se može smatrati i sastavnim dijelom nekropole na obližnjem lokalitetu Kalufi. To je mala nekropola koja se sastoji od dvije cjeline. Također je nacionalni spomenik. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Šefik Bešlagić, Nevesinjski stećci. Naše starine XIII, Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, 1972., 97-122
  1. Državno povjerenstvo
  2. Nekropola Kalufi. kons.gov.ba pristupljeno 13. 10. 2016
  3. Nacionalni spomenik