Stećak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nekropola stećaka Radimlja pored Stoca, 13.-15. st.

Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Stećak u obliku ploče, Crljivica, Cista Velika

Povijest[uredi VE | uredi]

Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Flag of Montenegro.svg Crna Gora Flag of Serbia.svg Srbija


Umoljani na karti BiH
Umoljani
Umoljani
Lokacija nekropole Umoljani u BiH
Godina uvrštenja: 2016. (40. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: Stećci UNESCO

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljeća.[1]

Prvi put stećci se spominju u putopisu Slovenca Benedikta Kuprešića 1530. godine. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod stećaka, nakon kratkotrajnog razdoblja konfesijskog razlikovanja stećaka, pa čak i pojave hibridnih muslimanskih stećaka-nišana, po osmanskoj okupaciji Kraljevine Bosne i Hercegovine (1463. i 1488.).[1]

U proučavanju stećaka ističu se brojni povjesničari i arheolozi kao što su: Ćiro Truhelka, Marko Vego, Alojz Benac, Šefik Bešlagić, Dubravko Lovrenović, Nada Miletić i Krešimir Kužić.

Dana 2. studenog 2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za uspis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine, kao svoju zajedničku baštinu.[2]

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). Tako je 15. srpnja 2016. odlučio odbor UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu. [3]

Odlike[uredi VE | uredi]

Stećak s prikazom viteškog dvoboja i kola na Dugopolju (Blidinje)
Stećak poznat kao „Vitko”, Široki Brijeg

Stećci se dijele na položene (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku sarkofaga), koji su u većini, i uspravne (stupovi, stele i krstače).[4]

Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe ucrtani reljef. Motivi su vjerski (križ, ljiljan, polumjesec, prsten i sl.) ili svjetovni (ples, lov, viteški turniri i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.[1]

Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na bosančici koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod stećaka, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima (Crkva Bosanska, Katolička Crkva, Pravoslavna crkva).

Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka[1].

U 3162 zabilježenih nekropola u bivšoj Jugoslaviji do 1979. godine registrirano je 69.356 stećaka, od toga je u BiH na 2687 mjesta zabilježeno 59.593 stećaka, u Hrvatskoj oko 4447, u Crnoj Gori oko 3049 i oko 2267 u Srbiji.[5] Od ukupnog broja stećaka na području općine Nevesinje zabilježeno je 3884, Konjic 3018 stećka, Livno 2494, Trebinje 2406, Rogatica 2628, Stolac 2319, itd.[6]

Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca, a ostale znamenite su Grčka glavica kod Konjica, Dugo polje na Blidinju (Jablanica), Boljuni kod Stoca, Ravanjska vrata na Kupresu, Velika i Mala Crljivica (Cista Velika, Hrvatska), Novakovići u Nacionalom parku Durmitor (Crna Gora), te Mramorje u mjestu Perućac (Bajina Bašta,Srbija).

Najslavniji pojedinačni stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja, koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a čiji se sedreni odljev nalazi u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu.

Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili Grubač i Semorad iz okolice Stoca.

UNESCO-va svjetska baština[uredi VE | uredi]

Nekropola Borak u selu Burati, Rogatica (Bosna i Hercegovina)
Nekropola Velika Crljivica, Cista Velika (Hrvatska)
Nekropola Novakovići, Žabljak (Crna Gora)
Nekropola Mramorje, Bajina Bašta (Srbija)

Pod nazivom „Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, UNESCO je zaštitio 30 lokaliteta grobalja s regionalno jedinstvenim stećcima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova groblja koja datiraju od 12. do 16. stoljeća posjeduju stećke isklesane raznim dekorativnim motivima koji predstavljaju ikonografski kontinuitet sa srednjovjekovnom Europom, ali i lokalne tradicije[7]. Zaštićeni lokaliteti su:

ID Ime Lokacija Koordinate Odlike
1504-001 Radimlja Stolac (Bosna i Hercegovina) 43°05′32″N 17°55′26″E / 43.09222°N 17.92389°E / 43.09222; 17.92389 (Radimlja)
1504-002 Grčka glavica u selu Biskup Konjic (Bosna i Hercegovina) 43°29′48″N 18°7′18″E / 43.49667°N 18.12167°E / 43.49667; 18.12167 (Biskup)
1504-003 Kalufi u mjestu Krekovi Nevesinje (Bosna i Hercegovina) 43°18′47.5″N 18°11′47.3″E / 43.313194°N 18.196472°E / 43.313194; 18.196472 (Krekovi)
1504-004 Borak u selu Burati Rogatica (Bosna i Hercegovina) 43°50′13″N 18°53′4.05″E / 43.83694°N 18.8844583°E / 43.83694; 18.8844583 (Borak)
1504-005 Maculje Novi Travnik (Bosna i Hercegovina) 44°03′2″N 17°40′30″E / 44.05056°N 17.675°E / 44.05056; 17.675 (Maculje)
1504-006 Dugo polje, Blidinje Jablanica (Bosna i Hercegovina) 43°39′47.6″N 17°32′35″E / 43.663222°N 17.54306°E / 43.663222; 17.54306 (Dugo polje)
1504-007 Gvozno Kalinovik (Bosna i Hercegovina) 43°33′27.6″N 18°26′18″E / 43.557667°N 18.43833°E / 43.557667; 18.43833 (Gvozno)
1504-008 Grebnice, Radmilovića Dubrava, Baljci, Bileća ([Bosna i Hercegovina) 42°54′16.5″N 18°27′52″E / 42.904583°N 18.46444°E / 42.904583; 18.46444 (Grebnice)
1504-009 Bijača Ljubuški (Bosna i Hercegovina) 43°7′27″N 17°35′22.5″E / 43.12417°N 17.589583°E / 43.12417; 17.589583 (Bijača)
1504-010 Olovci Kladanj (Bosna i Hercegovina) 44°17′16″N 18°38′52″E / 44.28778°N 18.64778°E / 44.28778; 18.64778 (Olovci)
1504-011 Mramor, Musići Olovo (Bosna i Hercegovina) 45°06′26″N 18°31′15″E / 45.10722°N 18.52083°E / 45.10722; 18.52083 (Mramor)
1504-012 Stare kuće, Donje Breške Tuzla (Bosna i Hercegovina) 44°36′50″N 18°39′52″E / 44.61389°N 18.66444°E / 44.61389; 18.66444 (Stare kuće)
1504-013 Kučarin, Hrančići Goražde (Bosna i Hercegovina) 43°40′57.3″N 18°45′34″E / 43.682583°N 18.75944°E / 43.682583; 18.75944 (Kučarin)
1504-014 Boljuni Stolac (Bosna i Hercegovina) 43°1′40.38″N 17°52′29.36″E / 43.0278833°N 17.8748222°E / 43.0278833; 17.8748222 (Boljuni)
1504-015 Dolovi u selu Umoljani Trnovo (Bosna i Hercegovina) 43°39′18.5″N 18°14′13.24″E / 43.655139°N 18.2370111°E / 43.655139; 18.2370111 (Umoljani)
1504-016 Luburića polje Sokolac (Bosna i Hercegovina) 43°7′28.34″N 18°50′34.45″E / 43.1245389°N 18.8429028°E / 43.1245389; 18.8429028 (Luburića polje)
1504-017 Potkuk, Bitunja Berkovići (Bosna i Hercegovina) 43°6′3.86″N 18°7′44.24″E / 43.1010722°N 18.1289556°E / 43.1010722; 18.1289556 (Potkuk)
1504-018 Mramorje, Buđ Pale (Bosna i Hercegovina) 43°49′4.44″N 18°45′35.53″E / 43.8179°N 18.7598694°E / 43.8179; 18.7598694 (Buđ)
1504-019 Bečani Šekovići (Bosna i Hercegovina) 44°19′40.09″N 18°50′41.78″E / 44.3278028°N 18.8449389°E / 44.3278028; 18.8449389 (Bečani)
1504-020 Mramor, Vrbica Foča (Bosna i Hercegovina) 43°23′24.99″N 18°56′34.99″E / 43.390275°N 18.9430528°E / 43.390275; 18.9430528 (Vrbica)
1504-021 Čengića Bara Kalinovik (Bosna i Hercegovina) 43°25′14.83″N 18°24′7.24″E / 43.4207861°N 18.4020111°E / 43.4207861; 18.4020111 (Čengića Bara)
1504-022 Ravanjska vrata Kupres (Bosna i Hercegovina) 43°51′47.1″N 17°18′45.57″E / 43.863083°N 17.3126583°E / 43.863083; 17.3126583 (Ravanjska vrata)
1504-023 Velika i Mala Crljivica Cista Velika (Hrvatska) 43°30′55.28″N 16°55′37.9″E / 43.5153556°N 16.927194°E / 43.5153556; 16.927194 (Crljivica)
1504-024 St. Barbara, Dubravka Konavle (Hrvatska) 42°32′0.42″N 18°25′20.57″E / 42.53345°N 18.4223806°E / 42.53345; 18.4223806 (Dubravka)
1504-025 Grčko groblje Žabljak (Crna Gora) 43°5′41.34″N 19°8′57.06″E / 43.0948167°N 19.1491833°E / 43.0948167; 19.1491833 (Grčko groblje)
1504-026 Bare Žugića Žabljak (Crna Gora) 43°6′0.456″N 19°10′0.087″E / 43.10012667°N 19.16669083°E / 43.10012667; 19.16669083 (Bare Žugića)
1504-027 Grčko groblje Plužine (Crna Gora) 43°20′30.18″N 18°51′0.437″E / 43.3417167°N 18.85012139°E / 43.3417167; 18.85012139 (Grčko groblje)
1504-028 Mramorje, Perućac Bajina Bašta (Srbija) 43°57′28″N 19°25′49″E / 43.95778°N 19.43028°E / 43.95778; 19.43028 (Perućac)
1504-028 Mramorje, Rastište Bajina Bašta (Srbija) 43°56′45″N 19°21′13″E / 43.94583°N 19.35361°E / 43.94583; 19.35361 (Rastište)
1504-028 Grčko groblje, Hrta Prijepolje (Srbija) 43°17′56″N 19°37′28″E / 43.29889°N 19.62444°E / 43.29889; 19.62444 (Hrta)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Stećaks - Mediaeval Tombstones na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 27. studenog 2012.
  2. Reuters
  3. Stećci na listi UNESCO
  4. Dimitrije Sergejevski, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Ludmer, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
  5. Šefik Bešlagić, Stećci - Kultura i umjetnost, IRO „Veselin Masleša”, Sarajevo, 1979.
  6. Mirsad Čukle, Bosna i Hercegovna je ukrašena stećcima
  7. Stećci Medieval Tombstones Graveyards na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 17. srpnja 2016.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Stećak