Nevesinje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nevesinje
BH municipality location Nevesinje.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Nevesinje
Načelnik Branislav Miković
Površina 1040 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

14.448 (1991.)
?/km²
Pošta

Nevesinje je općinsko središte općine jugoistoku Bosne i Hercegovine, s oko 3.600 stanovnika u gradu, odnosno 14.448 stanovnika u općini (1991).

Nevesinje pripada entitetu Republika Srpska.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Nevesinje

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Nevesinje imala je 14.448 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

U lipnju 1992. u Nevesinju je ubijeno 305 Bošnjaka i 12 Hrvata, ostatak stanovništva je protjeran.

Stanovništvo općine Nevesinje
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 10.711 (74,13%) 11.587 (70,97%) 14.479 (74,89%)
Muslimani 3.313 (22,93%) 3.853 (23,60%) 4.370 (22,60%)
Hrvati 210 (1,45%) 276 (1,69%) 384 (1,98%)
Jugoslaveni 123 (0,85%) 521 (3,19%) 28 (0,14%)
ostali i nepoznato 91 (0,62%) 89 (0,54%) 72 (0,37%)
ukupno 14.448 16.326 19.333

Nevesinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Nevesinje
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 3.247 (79,81%) 2.622 (72,73%) 2.268 (74,23%)
Muslimani 634 (15,58%) 593 (16,44%) 642 (21,01%)
Hrvati 39 (0,95%) 59 (1,63%) 91 (2,97%)
Jugoslaveni 104 (2,55%) 304 (8,43%) 25 (0,81%)
ostali i nepoznato 44 (1,08%) 27 (0,74%) 29 (0,94%)
ukupno 4.068 3.605 3.055

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Batkovići, Bežđeđe, Biograd, Bojišta, Borovčići, Bratač, Budisavlje, Donja Bijenja, Donji Drežanj, Donji Lukavac, Dramiševo, Gaj, Gornja Bijenja, Gornji Drežanj, Gornji Lukavac, Grabovica, Hrušta, Humčani, Jasena, Jugovići, Kifino Selo, Kljen, Kljuna, Kovačići, Krekovi, Kruševljani, Lakat, Luka, Miljevac, Nevesinje, Odžak, Plužine, Podgrađe, Postoljani, Presjeka, Pridvorci, Prkovići, Rabina (dio), Rast, Rilja, Rogače, Seljani (dio), Slato, Sopilja, Studenci, Šehovina, Šipačno, Trusina, Udrežnje, Zaborani, Zalom, Zalužje, Zovi Do, Žiljevo i Žuberin.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Nevesinje ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušlo je naseljeno mjesto Žulja, te dijelovi naseljenih mjesta Rabina i Seljani.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvati su na području Nevesinja živjeli od svoga doseljenja u ove krajeve. Tragovi kršćanstva u nevesinjskom području prepoznatljivi su na srednjovjekovnim stećcima, osobito u obliku križa. U stotinjak skupina je preko 3.000 stećaka. Dolaskom turske vlasti dolaze teška vremena. Nasilje, nameti, prevođenjem na islam i prelaskom na pravoslavlje, katolički su Hrvati još u 16. stoljeću svedeni na ostatke ostataka. Ponovo se pojavljuju u nevelikom broju krajem 18. stoljeća. Nevesinjski kraj pripadao je Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. 1830-ih pokušavano je osnivanje katoličke župe, nije uspjelo. Godine 1871. na 14. lipnja biskupski vikar Trebinjske biskupije don Lazar Lazarević primio je dekret od biskupske kurije iz Dubrovnika za osnutak župe u Nevesinju u kojem se dostavlja i novac koji treba predati hadži Daut-begu Bašagiću iz Nevesinja za kućnu kiriju, koja je bila određena za novoga paroka (katoličkoga župnika) u istome mjestu. Za zahvalu don Lazar je iste godine isprosio od pape Pia IX. tri zlatne kolajne radi pripoznanja njihova i sudjelovanja da se u Nevesinju ustanovi katolička župa. Nastojanje je prekinuo ustanak protiv Turaka. U Nevesinju je 1875. pokrenut ustanak protiv turske vlasti poznat pod nazivom "Nevesinjska puška". Moralo se čekati bolja vremena. Godine 1878. Austro-Ugarska zaposjela je BiH. Uvjeti su stvoreni. Godine 1890. Trebinjsko-mrkanska biskupija povjerena na upravu mostarsko-duvanjskomu biskupu Paškalu Buconjiću, a 1891. biskup Buconjić poduzeo je akciju da Nevesinje s Kalinovikom, Fočom i Rudom pripadne Mostarsko-duvanjskoj biskupiji u čemu je uspio. Župa je osnovana je tek svibnja 1899. godine odlukom biskupa Paškala Buconjića. Posvećena je u čast Uznesenja Blažene Djevice Marije. Prostire se uglavnom s gornje strane planine Veleža i tijekom vremena obuhvaćala je 23 sela. Decizijom odnosno Rješenjem Svete Stolice od 17. srpnja 1899. župa je dodijeljena dijecezanskomu svećenstvu, a prema prethodnom dogovoru između biskupa fra Paškala Buconjića i Provincije hercegovačkih franjevaca. Od 1901. do 1903. prvi župnik don Marijan Kelava uspio je podignuti i župnu crkvu i župni stan. Kad je don Kelava premješten 1908. u Studence, župa je praktično povjerena Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji. Godine 1923. je kao i druge župe koje su 1899. dodijeljene dijecezanskom svećenstvu, vraćena na upravu Franjevačkoj provinciji, doduše dok Sveta Stolica drukčije ne odredi. Od 1924. u Nevesinju djeluju Školske sestre franjevke Krista Kralja Mostarske provincije Svete Obitelji. Godine 1933. Nevesinje je uključeno u župe mostarskoga samostana, koje administrira Provincija. Zvono za crkvu nabavljeno 1936. godine. Sljedeće godine podignuta je filijalna crkva sv. Ane i sv. Joakima u Ulogu. Predratne 1940. župa je imala najveći broj vjernika u povijesti ikad - 1647 vjernika. Prije rata podignuta je za stočare mala crkvica sv. Ilije, Morine.[1] Do 1941. u Nevesinju je djelovala podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Matica hrvatska, Hrvatska čitaonica s tamburaškim zborom, a prva seljačka zadruga u Bosni i Hercegovini s nacionalnim predznakom bila je nevesinjska Hrvatska seljačka zadruga. [2] Crkva u Nevesinju je dosta stradala za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a one u Ulogu srušena i Morinama dosta oštećena. Poslije rata u Jugoslaviji je nevesinjska crkva pretvorena u skladište. Nakon rata nestali su katolici iz mjesta: Lakat, Luka, Žiljevo, Velež, Bišina, Obadi, Tomišlja, Cerova, Baketa, Boljuni. Godine 1949. nacionalizirana je kuća s privatnom kapelicom Školskih sestara franjevki Krista Kralja. Katoličkoj crkvi vraćena je zgrada crkve, pa je obnavljana od 1958. do 1973. godine. 1972. godine u Seljanima podignuta je grobljanska kapelica u čast sv. Ivana Krstitelja, a 1973. obnovljena crkva u Ulogu. 5. lipnja 1975. Nevesinje je ponovno vraćeno na "slobodno raspolaganje Biskupu" papinskim dekretom Romanis Pontificibus. 1976. je Nevesinje župa Mostarskog samostana. Pred rat je započeta i nikad dovršena grobljanska kapelica u Kruševljanima. Potpuno je župna crkva srušena u ratu 1992. godine, zvono otuđeno, župni stan naseljen prognanicima. Ostalo je samo zemljište, ključ i stari crkveni obrednik. Teško oštećena grobljanska kapelica u Seljanima. Iz nevesinjske župe su izbjegli svi vjernici, a 11 ih je poginulo. 1999. godine dogovorom između generalnoga ministra Franjevačkoga reda i mostarsko-duvanjskoga biskupa župa Nevesinje predana je biskupu na slobodno raspolaganje. Godine 2007. plemenitošću ljudi vlasniku vraćeno je zvono i ugrađeno u konstrukciju. Na župnu svetkovinu Velike Gospe 2007. temelje nove crkve na mjestu stare blagoslovio je biskup Ratko Perić. Danas je crkva u obnovi. Godine 2009. preuređena je jedna bivša gospodarska kuća i pretvorena u oratorij i privremenu kapelicu, a biskup ju je blagoslovio u čast Obraćenja sv. Pavla apostola, na svetkovinu Svih Svetih.[1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate ličnosti[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

OŠ "Risto Proroković" SŠC "Aleksa Šantić" MŠ "Sv. Roman Melod"

Kultura[uredi VE | uredi]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za općinu Nevesinje se nalaze sljedeći spomenici:

  • Careva džamija (džamija Sultan Bajazid Velije),
  • Pravoslavna Crkva svetog Vaznesenja Hristovog,
  • Dugalića džamija (džamija hadži Velijjudina Bakrača ili Velagina džamija) sa sahat-kulom,
  • Džamija hadži Hane hanume Ljubović (Ljubovića džamija) u Odžaku,
  • Čaršijska džamija (Sinan-kadi efendijina ili Čučkova džamija),
  • Čelebića (Džaferovića ili Šurkovića) džamija u Donjoj Bijenoj,
  • Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju, mjesto i ostaci povijesne građevine. S obzirom na veliki broj doseljenika, službenika, vojnika i inžinjera austrougarske vojske, oko 1880. godine na području Trebinjsko-mrkanske biskupije je bio znatan broj vjernika – katolika. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju osnovana je od strane franjevaca 1899. godine, za vrijeme biskupa Buconjića, kada je i sagrađen župni stan. Župna crkva izgrađena je u periodu od 1901. do 1903. godine. Minirana je i u potpunosti srušena 1992. godine, ali je i obnovljena.
  • Nekropola sa stećcima Kalufi (Krekovi), povijesno područje sa 452 stećka. Nekropola Kalufi najveća je nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi.
  • Nekropola sa stećcima Rajkov kamen u Mijatovcima (Krekovi), [4]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje, 5. travnja 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
  2. Crkva na kamenu Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
  3. Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; 25. studenoga 2009. (pristupljeno 9. travnja 2017.)
  4. Spisak nacionalnih spomenika -Nevesinje
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Nevesinje koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Nevesinje treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.