Prijeđi na sadržaj

Kirmied

Izvor: Wikipedija
Kermien (Kirmied)

Dvorac obitelji Batthyány
Država Mađarska
RegijaZapadno Podunavlje
ŽupanijaŽeljezna

Površina
 • Ukupna52,79 km2

Stanovništvo
 • Ukupno12 028
(234)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj9900
Pozivni broj94
Stranicahttp://www.kormend.hu
Zemljovid
Lua error in Modul:Location_map at line 391: A hemisphere was provided for longitude without degrees also being provided.

Kermien odnosno Kirmied[1] (nje. Kirment, slo. Kermendin, prekomurski slovenski: Karmadén) je grad u Mađarskoj.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na zapadu Mađarske, uz granicu s Austrijom, na 47°00′40″ sjeverne zemljopisne širine i 16°36′21″ istočne zemljopisne dužine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kako se ovaj grad širio, tako je obuhvatio i susjedna sela Hrastin i Dolnji Berek.[2] Za povijest Hrvata je ovo značajno jer se u tim nekadašnjim selima nalaze, danas dijelom grada Kirmieda, a nekad i u obližnjoj Hrvatskoj Nadalji.gradišćanski Hrvati. Analizom dr. Sanja Vulić je utvrdila da ti govori tamošnjih Hrvata pripadaju čakavskom ikavsko-ekavskom narječju.[2] Tamošnji govori su ili utrnuti ili u statusu umirućih[3]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Jedno vrijeme se u Kirmiedu (Kermienu) nalazio i original bule kojom je papa Leon X. odobrio štovanje relikvije Krvi Kristove iz Ludbrega. Nalazila se u arhivu obitelji Batthyány.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u regiji Zapadno Podunavlje, u Željeznoj županiji u mezoregiji Alpskom predgorju. Kotarsko je sjedište istoimenog kotara.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U gradu živi 12.028 stanovnika (2009.).

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
  2. a b Hrvatski glasnik, br. 22/2007.Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj, 31. svibnja 2007.
  3. Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Utrnuti i umirući čakavski govori oko Kormenda u Mađarskoj, Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa Riječki filološki dani 2006., str. 339.-356.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]