Knez (riba)
| Knez | |
|---|---|
 Knez | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Perciformes |
| Porodica: | Labridae |
| Rod: | Coris |
| Vrsta: | C. julis |
| Dvojno ime | |
| Coris julis Linnaeus, 1758. | |
| Sinonimi | |
| Coris festiva Coris speciosa Coris taeniatus Julis azorensis Julis festiva Julis julis Julis mediterranea Julis melanura Julis speciosa Julis vulgaris Labrus giofredi Labrus julis Labrus paroticus | |
Knez (lat. Coris julis) je morska riba iz porodice usnača. U Hrvatskoj je još poznat kao vladika, knezac, dugnjaca, kinez, kralj, zastava, zlatac, žotra. Osim ovih ima još cijelo mnoštvo drugih naziva kod nas (preko 100).
Opis[uredi | uredi kôd]
Knez je uz lumbraka najbrojnija usnača u Jadranu. Sitna je riba, lijepo oblikovana tijela (izduzeno je i vretenasto), u boku spljošteno, a u cjelini simetrično. Na maloj stožastoj glavi nalaze se sitna usta, a u njima tanki i oštri zubi. Tijelo im je izvanredno gipko.
Dugo vremena znastvenici su smatrali da postoje dvije varijacije jedne vrste kneza (Coris julis te Coris giofredi), a još uvijek u nekim predjelima Jadrana ljudi su uvjereni da postoje dvije vrste kneza, smeđe bijela vrsta te zeleno ili plavo bijela vrsta s crnom mrljom po sredini.[1] U oba slučaja se radi o istoj vrsti, ali različitim spolovima, a veličina tu i ne igra neku ulogu. Naime, iako knez mijenja spol kroz život (u početku je ženka a kasnije mijenja spol u mužjaka) i to pri veličini od oko 18 cm dužine, ta veličina promjene varira kod svakog primjerka, tako da znaju postojati i veća ženka i manji mužjak. Mužjak ima leđa maslinasto-zelene boje a na boku ima narančastu cik-cak pruga ispod koje na prednjem dijelu tijela ima crnu prugu. Trbuh mu je bijel, a na škržnom poklopcu ima plavu mrlju. Na početku leđne peraje ima crnu mrlju. Ženka ima maslinasto-zelena leđa, a duž tijela joj se pruža smeđa cik-cak pruga ispod koje se nalazi bijeli trbuh. Na škržnom poklopcu ima plavu mrlju. Obično se nalazi do 60 metara dubine, ali je uhvaćen i na većim dubinama, do 120 m, pogotovo veći mužjaci. Knez je vrlo osjetljiv na zagađenja i živi samo u čistom moru, tako da se smatra indikatorom čistoće. Grabežljivac je i hrani se manjim ribama, račićima, crvićima,...
Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]
Za razliku od ostalih vrsta labrida, knez ne gradi gnijezda već se njegove larve izliježu pelagijski. Razmnožava se krajem proljeća i početkom ljeta.
Ribolov i upotreba[uredi | uredi kôd]
Zbog male veličine nije zanimljiv u komercijalnom ribolovu kao ni u gastronomiji. Lovi se većinom na udicu prilikom lova na druge pridnene vrste. Premda mali, vrlo je ukusan i slastan je zalogaj svim znalcima, bilo pržen ili kao dodatak ukusnom brujetu.
Zanimljivost[uredi | uredi kôd]
Knez je vrlo osjetljiv na zagađenja i živi samo u čistom moru, tako da se smatra indikatorom čistoće.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Kneza se može pronaći u istočnom dijelu Atlantika, sjeverno od Norveške i Švedske pa južno sve do Gabona. Rasprostranjena je i na cijelom Mediteranu.[2] Jedinke pronađene južnije vjerojatno pripadaju vrsti Coris atlantica
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ (hrv.) Usnače[neaktivna poveznica] (riblje-oko.hr)
- ↑ (engl.) Mediterranean rainbow wrasse (fishbase.org)
Poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Knez |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Knez |