Kolagen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kolagenska trostruka uzvojnica

Kolageni je polipeptid,[1] skupina blisko povezanih bjelančevina. Spadaju u glikoproteine. Građeni su kao trostruka bjelačevinska uzvojnica. [2]

Kolagen je gotovo istoznačnica vezivnog tkiva. Vezivno tkivo čine vezivne stanice i međustanična tvari koja ih okružuje. Tvar se sastoji od koloidne otopine ili temeljne tvari i vezivnih vlakana, među kojima su i kolagena vlakna izgrađena od kolagena.[2]

Kolagen spada u skeletne bjelančevine uz keratin i elastin. [3]

Osnovni su sastojak kolagenih i retikularnih vlakana u međustaničnoj tvari potpornog tkiva[2] (tvore ga vezivno tkivo, hrskavica i kosti)[4] te bazalnih membrana.[2] Kolageni grade međustaničnu tvar svih vrsta veziva pa ih nazivamo i međustanični cement. Glavna su bjelančevinska komponenta kože, kostiju i vezivnog tkiva. Kolagenske niti (vlakna)su oko oko 80 posto vezivnog tkiva. Pojavni oblici kolagenskih vlakana su netopljiva vlakna, fibrili, mreže i ligamenti. [2] Kolagen i elastin podupiru vezivno tkivo kao što su tetive i ligamenti.[3]

Njegova vlakna tanki su polimeri bjelančevina i najrasprostranjenija su u tijelu, kojem čine 30% težine.[5][6] odnosno trećine svih bjelančevina u sisavaca.[1] Osnovna karakteristika im je fleksibilnost.[2] Kolagena je najviše od svih bjelančevina u ljudskom organizmu.[4] Oko 30-35% ukupnih bjelančevina u tijelu su kolageni. [2]

Aminokiseline tipične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.[5] Hidrofilne su pa je ključan u sprječavanju gubitka vode u tkivima.[2] Kolagenska su vlakna otporna prema vlaku.[5] Praktično se ne rastežu, tako da se kod najvećeg opterećenja produže samo 5 posto. Zbog toga kolagen daje čvrstoću i stabilnost tkivu. [2]

Do danas se zna za 19 različitih vrsta kolagena. Ističu se po važnosti četiri: kolagen tipa I u kostima, kolagen tipa II u hrskavici, kolagen tipa III u embrionalnim tkivima, a kod odraslih u krvnim žilama, maternici i gastrointestinalnom traktu. Ova tri kolagena su 90% kolagena i oblika su fibrila. Kolagen tipa IV je u bazalnim membranama i tvori mrežu.[2]

Ljudski organizam sam sintetizira kolagen. Starenjem stopa obnove pada pa poslije 25. tijelo gubi kolagen po stopi od 1,5% godišnje.[2] Gubljenje kolagena je posljedica i trajnih preopterećenja (vrhunski šport, fizička aktivnost) ili autoimunih bolesti. Čovjeku je kolagen potreban zbog rasta i zamjene istrošenih tkiva, zacjeljivanja i obnove ozlijeđenog tkiva.[4] U nedostatku kolagena tijelo se mijenja te se pojavljuju bore, celulit, suhoća kože, kosa i koža bez sjaja, te narušen oblik tijela, odnosno poremećaje koštano-mišićnog sustava (ukočenost, artritis, mišićne ozljede), poremećaje u funkciji imuno-sustava.[2] Vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice i kostiju. [4]

Kolagen kuhanjem prelazi u želatinu.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Generalić, Eni. "Kolagen." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 15 Dec. 2015. KTF-Split. {pristupljeno 27. studenoga 2016.}. <http://glossary.periodni.com>.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 inPharma Jasminka Papić: Kolagen (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  3. 3,0 3,1 Zdrava prehrana Hrvoje Becker: Značaj proteina u prehrani, 17. prosinca 2013.(pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Večernji list Što nam znači kolagen, 24. ožujka 2015. (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  5. 5,0 5,1 5,2 Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu 2. Vezivno tkivo, slajd 13 (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  6. Medicinski fakultet u Splitu Vezivno tkivo, slajd 20 (pristupljeno 27. studenoga 2016.)