Konstanca Aragonska
- Za njenu pranećakinju, pogledajte "Konstanca Aragonska, gospa Villene".
| Konstanca Aragonska | |
|---|---|
| |
| Konstanca na prijestolju | |
| kraljica Ugarske i Hrvatske | |
| Prethodnik | Margareta Francuska |
| Nasljednik | Beatrica d’Este |
| kraljica Sicilije | |
| Prethodnik | Irena Anđelina |
| Nasljednik | Izabela II. Jeruzalemska |
| Suprug | Fridrik II. |
| Djeca | Ladislav III. Henrik (VII.) |
| Puno ime | Constanza de Aragón y Castilla |
| Otac | Alfons II. Aragonski |
| Majka | Sanča Kastiljska |
| Rođenje | 1179. |
| Smrt | 1222. |
| Pokop | katedrala, Palermo |
| Vjera | rimokatoličanstvo |
Konstanca Aragonska (španjolski Constanza de Aragón y Castilla; 1179. – 23. lipnja 1222.) bila je isprva kraljica Ugarske i Hrvatske, a poslije i Njemačke i Sicilije te također carica.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođenje i rani život[uredi | uredi kôd]
Konstanca je rođena 1179. kao kći Alfonsa II. Aragonskog[1] i kraljice Sanče Kastiljske. Bila je sestra Petra II. Katoličkog.[2]
1196. Alfons je umro, a Petar ga je naslijedio. Petar je dogovorio brak između Konstance i ugarskog kralja Emerika. Vjenčanje je održano 1198.[3]
Bijeg[uredi | uredi kôd]
1199. Konstanca je rodila sina Ladislava, koji je postao kralj Ladislav III. nakon očeve smrti, premda je bio samo dijete. Njegov je stric, Andrija II., bio regent. Ladislav i Konstanca bili su njegovi zatočenici, ali su pobjegli u Beč.
1205. Ladislav je umro. Stric je preuzeo njegovo tijelo i pokopao ga.
Drugi brak[uredi | uredi kôd]
Konstanca je otišla svojoj majci u samostan. Njezin brat Petar ponovno joj se umiješao u sudbinu – htio je dobre odnose s papom Inocentom III. Papa je naumio Konstancu dati Fridriku II.
15. kolovoza 1209. Konstanca i Fridrik su se vjenčali u Messini. Okrunjena je za kraljicu Sicilije. Njezin je muž imao samo 14 godina.
1211. Konstanca je rodila Henrika koji se pobunio protiv oca.
1220. Konstanca je postala carica.
Smrt[uredi | uredi kôd]
Konstanca je umrla od malarije 1222. u Cataniji, a pokopana je u katedrali u Palermu.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Gestis Comitum Barcinonensium (kronika prema kojoj je gospa Konstanca bila najstarija kći svog oca)
- ↑ Infante doña SANCHA de Aragón
- ↑ Chronicon Dubnicense
