Konstantin V. Kopronim

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Solid s prikazom cara Leona III. i njeogva sina Konstantina V.

Konstantin V. Kopronim (starogrč. Κωνσταντῖνος Κοπρώνυμος) (Carigrad, 718. — Carigrad, 14. rujna 775.), bizantski car (741.-775.), sin cara Lava III. Izaurijca i njegove supruge Marije.

Početkom vladavine obračunao se s uzurpatorom Artabazdom (741.-743.), suprugom svoje sestre. Uspješno je ratovao protiv Arapa i vodio devet pohoda protiv Bugara i Slavena. Godine 751. Langobardi su osvojili zadnje ostatke Ravenskog egzarhata, čime su znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji.[1]

U njegovo vrijeme ikonoklastičke borbe doživjele su svoj vrhunac. Sukobio se s papom kojega je podupirao franački kralj Pipin Mali te otada slabi veza papinstva i Bizanta.[2] Kao pristaša ikonoklazma, sazvao je koncil u Hijereji (754.), na kojem je zabranjeno štovanje ikona i proglašeno kažnjivim.

Obitelj[uredi VE | uredi]

Konstantinove su žene bile Tzitzak, Marija i Eudokija.[3][4]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]