Kraljeva Sutjeska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska na karti BiH
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Kakanj
Zemljopisne koordinate 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E / 44.12; 18.20Koordinate: 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E / 44.12; 18.20
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 852
Kraljeva sutjeska altar.jpg
crkveni oltar
Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci

Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u sastavu općine Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Geografski položaj[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Središte i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka.

Bosna je u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV. stoljeću susreće se naziv "Curia bani", što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama , bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 752 (88,26%) 692 (84,49%) 764 (88,32%)
Muslimani 45 (5,28%) 54 (6,59%) 64 (7,39%)
Srbi 2 (0,23%) 11 (1,34%) 28 (3,23%)
Jugoslaveni 29 (3,40%) 59 (7,20%) 3 (0,34%)
ostali i nepoznato 24 (2,81%) 3 (0,36%) 6 (0,69%)
ukupno 852 819 865

Popis Hrvata katolika u Kraljevoj Sutjesci 1743.[uredi VE | uredi]

  • broj sela: 23
  • broj kuća: 204
  • odrasli: 1415
  • djeca: 486
  • ukupno stanovnika: 1901 [1]

Turski popis stanovništva 1468./1469.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Kraljeve Sutjeske 1468./1469.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1468./1469. / / / / oko 500

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u mjesto nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.[2]

Kultura[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
  2. http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp
  3. Krugovalna postaja Kraljeva Sutjeska
  4. Radio KS - Online & mobile radio Kraljeve Sutjeske
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]




Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kraljeva Sutjeska koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.