Kraljeva Sutjeska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska na karti BiH
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Kakanj
Zemljopisne koordinate 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E / 44.12; 18.20Koordinate: 44°07′N 18°12′E / 44.12°N 18.20°E / 44.12; 18.20
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 852
Kraljeva sutjeska altar.jpg
crkveni oltar
Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci

Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u sastavu općine Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km, idući prema sjeveroistoku. Središte i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica, ispod brda Teševa. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac je bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Potkraj 14. stoljeća spominje se kao Sutiska. 1340. ovdje je osnovan franjevački samostan, duhovno i kulturno središte ovog kraja. Više puta doživio je paljenja i rušenja.

Bosna je u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. stoljeća saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca. Kraj Sutiske je bila kraljevska palača s dvorskom kapelom. 1463. Osmanlije su ju zauzeli. Prije nego je Austro-Ugarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, u XIV. stoljeću susreće se naziv "Curia bani", što u prijevodu znači Banski dvor. Naime prije krunidbe kralja Tvrtka (1377.), u Milama , bosanskom su državom vladali banovi (Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

2017.[uredi VE | uredi]

Na temelju božićnog blagoslova obitelji sutješka rimokatolička župa sv. Ivana Krstitelja napravila je statističke podatke o broju obitelji i župljana po selima u svojoj župi za 2017. godinu. U podatke su uračunani samo oni, koji žive stalno ili minimalno 6 mjeseci na području župe. U Kraljevoj Sutjesci i Milankovcu, koje župa zajedno bilježi, bilo je 79 obitelji sa 151 stanovnikom; 29 samaca. Ukupno na području župe živi 1.086 župljana koji su nastanjeni u 510 obitelji ili kuća, od toga je 186 kuća ili obitelji samo sa jednim članom, sa dva člana su 187 obitelji a sa tri ili više članova 137 obitelji. [1]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 752 (88,26%) 692 (84,49%) 764 (88,32%)
Muslimani 45 (5,28%) 54 (6,59%) 64 (7,39%)
Srbi 2 (0,23%) 11 (1,34%) 28 (3,23%)
Jugoslaveni 29 (3,40%) 59 (7,20%) 3 (0,34%)
ostali i nepoznato 24 (2,81%) 3 (0,36%) 6 (0,69%)
ukupno 852 819 865

Šematizmi Katoličke crkve[uredi VE | uredi]

Prema Šematizmu za 1961. godinu, a sobzirom na podatke iz 1959., u župi sv.Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koju pastoriziraju franjevci, bila su ova naselja: Kraljeva Sutjeska (398 katolika), Aljinići (705), Bijelo Polje (222), Bištrani (155), Bjelavići (567), Bradaši (9), Bulčići (226), Ćatići (509), Dobrinje (61), Drenovik (24), Gora (321), Govedovići (69), Grmače (82), Klanac (89), Kopjari (145), Kovači (40), Kučukovići (38), Lipnica (138), Lučići (95), Lukovo Brdo (118), Miljačići (194), Papratno (64), Pavlovići (163), Pezeri (91), Poljani (745), Poriječani (11), Ratanj (210), Ričica (87), Seoce (426), Slagoščići (64), Slapnica (431), Sridice (74), Šošnje (48), Štitari (82), Teševo (315), Trnovci (280), Turbići (85), Vukanovići (387) i Zajezda (70). Niz cestu Kraljeva Sutjeska – Čatići živio je 191 katolik. Odvajanjem naselja od Kraljeve Sutjeske stvorene su nove kapelanije, a poslije i župe: Zgošća, poslije Kakanj (1920.), Borovica (1922.) i Aljinići (1977.).[2]

Popis Hrvata katolika u Kraljevoj Sutjesci 1743.[uredi VE | uredi]

  • broj sela: 23
  • broj kuća: 204
  • odrasli: 1415
  • djeca: 486
  • ukupno stanovnika: 1901 [3]

Turski popis stanovništva 1468./1469.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo Kraljeve Sutjeske 1468./1469.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1468./1469. / / / / oko 500

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Ovo naselje je najpoznatije po franjevačkom samostanu. Osim samostana ovdje se nalazi i Dusper kuća, najstarija kuća u središnjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture. Osim ove kuće na ulazu u mjesto nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija koja je po predaji sagrađena za samo nekoliko dana i nakon toga nikad više nije bila popravljana i održavana.[4] Samostan i franjevačku crkvu muslimanski ekstremisti više puta su oskvrnuli i obeščastili u bošnjačko-muslimanskoj agresiji na Hrvate Srednje Bosne.[5]

Na brdu Grgurevu blizu samostana nalaze se temelji staroga kraljevskog dvora iz vremena prije osmanske okupacije Bosne. Pokraj kraljevske palače su ostatci crkve tj. dvorske kapele sv. Grgura, vjerojatno građene u gotičkom stilu.

Religija[uredi VE | uredi]

Kraljeva Sutjeska sjedište je Sutješkog dekanata Vrhbosanske nadbiskupije Rimokatoličke crkve. Župu pastoriziraju franjevci Bosne Srebrene. U župi djeluju i Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. U župi je više groblja, 19 kapela i četiri područne crkve. U samoj Kraljevoj Sutjesci je groblje Trgovište.[5]

Mediji[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Sutješki vjesnik Statistički podaci za 2017. godinu, 2. veljače 2018. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
  2. Vrhbosanska nadbiskupija Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 229. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
  3. Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
  4. http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp
  5. 5,0 5,1 Vrhbosanska nadbiskupija Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 228. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
  6. Krugovalna postaja Kraljeva Sutjeska
  7. Radio KS - Online & mobile radio Kraljeve Sutjeske
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]




Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kraljeva Sutjeska koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.