Slapnica (Kakanj, BiH)
| Slapnica | |
|---|---|
  Slapnica | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska županija |
| Općina/Grad | Kakanj |
| Zemljopisne koordinate | 44°05′N 18°09′E / 44.08°N 18.15°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 226 |
Slapnica je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
U ranim jutarnjim satima 8. lipnja 1993. godine uslijedio je napad Armije BiH na Hrvatima nastanjena sela u kakanjskoj općini. U tim napadima sudjeluju postrojbe Armije BiH iz Kaknja, Zenice, Visokog i Breze. Napali su hrvatska sela Slapnicu i Slanu Goru, u kojima su ubili devet civila i ratnih zarobljenika, vojnika HVO-a. Vojnici Armije BiH koristili su se jednim dijelom hrvatskog pučanstva kao živim štitom. Nakon napada na prva hrvatska sela, hrvatsko pučanstvo je moralo bježati. Uskoro su se pridružili valu od 15 tisuća Hrvata koji su krenuli u zbjeg prema Varešu. Kao i drugdje, u Slapnici je malo tko od Hrvata je ostao, iz straha pred mučenjem i smrću. Selo su postrojbe Armije BiH opljačkale, a oko 80% stambenih i gospodarskih objekata su spalile.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Slapnica | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 557 (66,62%) | 482 (61,47%) | 481 (66,89%) | |||
| Muslimani | 257 (30,74%) | 238 (30,35%) | 232 (32,26%) | |||
| Srbi | 2 (0,23%) | 0 | 1 (0,13%) | |||
| Jugoslaveni | 12 (1,43%) | 50 (6,37%) | 1 (0,13%) | |||
| ostali i nepoznato | 8 (0,95%) | 14 (1,78%) | 4 (0,55%) | |||
| ukupno | 836 | 784 | 719 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Slapnica | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 217 (96,02%) | |||||
| Hrvati | 8 (3,54%) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 1 (0,44%) | |||||
| ukupno | 226 | |||||
Religija[uredi | uredi kôd]
Slapnica pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji Rimokatoličke crkve, Sutješkom dekanatu župe sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, koju pastoriziraju franjevci Bosne Srebrene. U mjestu je jedno rimokatoličko groblje.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. listopada 2021.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2019. (Wayback Machine) Šematizam Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu, str. 228. (pristupljeno 13. siječnja 2019.)
