Prijeđi na sadržaj

Kranjski bijeli bun

Izvor: Wikipedija
Kranjski bijeli bun
Kranjski bijeli bun ili tamnorujna bunika Scopolia carniolica
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Solanales
Porodica:Solanaceae
Rod:Scopolia
Vrsta:S. carniolica
Dvojno ime
Scopolia carniolica
Jacq.
Baze podataka

Kranjski bijeli bun (kranjska aptovina, kranjska bunika, tamnorujna bunika, Lat. Scopolia carniolica), jedna od tri priznate vrste bijelog buna, porodica krumpirovki, jedina je vrsta ovog roda koja raste u Hrvatskoj (Velebit i Gorski kotar).

Raste po listopadnim šumama jugoistočne Europe, po sjenovitom, vlažnom i rahlom humusnom tlu. Kod nas je rijetka i zaštićena vrsta.

Naraste do 80 cm. visine. Podanak je horizontalan, do 30 cm dug, listovi naizmjenični, ljubičastosmeđi zvonasti cvjetovi su dvospolni, pojedinačni i viseći, a plod je tobolac.[1]

Kranjski bijeli bun je otrovan ali je i ljekovita biljka. Alkaloid skopolamin koji se nalazi u njemu koristio se nekada kao serum istine. Osim njega biljka sadržava i hiosciamin. Svi dijelovi biljke su otrovni i njegova upotreba može izazvati suhoću usta i ždrijela, ubrzan puls, širenje zjenica, gubitak svijesti, gušenje i smrt.[2]

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Atropa ambigua Salisb.
  • Hyoscyamus chloranthus Wender.
  • Hyoscyamus scopolia L.
  • Scopolia atropoides Bercht. & J.Presl
  • Scopolia hladnikiana Fleischm. ex Nyman
  • Scopolia trichotoma Moench
  • Scopolia tubiflora Kreyer
  • Scopolina atropoides Schult.
  • Scopolina carniolica (Jacq.) Kuntze
  • Scopolina viridiflora Freyer ex W.D.J.Koch

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Priroda i biljke Pristupljeno 1. ožujka 2019.
  2. Pijani tvorArhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2021. (Wayback Machine) Pristupljeno 6. ožujka 2019.