Puls

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Pulse sites-en.svg
Mjerenje pulsa na palčanoj arteriji

Puls ili bilo (od lat. pulsus = udaranje) je ritmično širenje žila kucavica (arterija) izazvano tlačnim valom kojim lijeva srčana klijetka pri svakoj sistoli u njih ubacuje krv. Pipa se prstima na mjestima na kojima su arterije pristupačne dodiru: na donjem dijelu podlaktice uz palčanu kost, na vratu, na unutarnjoj strani gležnja iznad petne kosti, na hrptu stopala i drugdje. Procjenjuju se učestalost (frekvencija), ritmična ravnomjernost, punoća i tvrdoća pulsa. U zdrava čovjeka učestalost pulsa iznosi oko 72 otkucaja u minuti, u djece – osobito u novorođenčadi – je veća; ubrzava se pri naprezanju i povišenoj tjelesnoj temperaturi (→ tahikardija), dok je u treniranih športaša obično niža (→ bradikardija). Ritmična ravnomjernost pulsa može biti posve poremećena (→ aritmija) ili narušena pojedinim nepravilnim sistolama (→ ekstrasistolija). Pri povišenome krvnom tlaku (→ arterijska hipertenzija) puls se pipa tvrđe, a pri sniženome (→ arterijska hipotenzija) mekše. Jedva pipljivi (filiformni) puls nastaje u stanjima kolapsa i šoka. Punoća pulsa ovisi o količini krvi koju srce izbacuje. Od antičkog doba do danas, procjena pulsa dragocjena je informacija u dijagnostici pojedinih bolesti.

Izvori[uredi VE | uredi]


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=51083
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: puls (dijagnostika)

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]