Krednjaci

Izvor: Wikipedija
Krednjaci
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Raspon fosila: kambrij - sadašnjost
Sistematika
Carstvo: Chromista
Podcarstvo: Harosa
Infracarstvo: Rhizaria
Koljeno: Foraminifera
Razredi
Globothalamea

Monothalamea
Tubothalamea
incertae sedis

Krednjaci (prema: "kreda") (lat.: Foraminifera) su koljeno kromista klasificirani u danas nepriznatom razredu korjenonožaca (Rhizopoda).,[1] a danas infrarazredu Rhizaria.[2]

Opis[uredi | uredi kôd]

Duljina im je od 20 μm do 15 cm (numuliti). Tijelo im je u kućici (ljušturi), koja je najčešće od vapnenca, a može biti ravna, stožasta, spiralna, obično s više komorica (politalamni oblici) s mnogim otvorima (foramina), iz kojih izlaze lažne nožice (pseudopodiji) u obliku dugačkih niti. Razmnažaju se izmjenom nespolne i spolne generacije. Većinom žive na dnu mora, a manji broj vrsta živi pučinski u planktonskim zajednicama. Najčešći su oblici kuglasta šupljikara (Globigerina bulloides) i Biloculina simplex. Kućice uginulih životinja padaju na morsko dno i tijekom duga razdoblja nagomilaju se i tvore debele naslage vapnenca. Tako se na obalama Sredozemnoga mora i u nekim područjima Sahare nalaze debele naslage vapnenca iz tercijara, koji se sastoje od krupnih ljušturica (do 15 cm) fosilnih numulita (Nummulites). Jedan je drugi fosilni rod (Fusulina) bio obilan u karbonu. Dno Atlantskog oceana pretežito se sastoji od globigerinskoga mulja, u kojem krednjaci (uglavnom globigerina) tvore 75% ukupne mase.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Krednjaci kroz mikroskop:

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. Krednjaci u Hrvatskoj enciklopediji. Pristupljeno, 15. travnja 2014.
  2. WoRMS