Križ Hrastovački

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Križ Hrastovički
Županija Sisačko-moslavačka županija
Općina/Grad Petrinja
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 133
 - Broj domaćinstava 50
Pošta 44250 Petrinja
Pozivni broj +385 044
Autooznaka SK
Sisak i Petrinja - OpenStreetMap.svg
Sisak, Petrinja i okolna naselja.

Križ Hrastovički je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Petrinja, Sisačko-moslavačka županija. Po novijim jezičnim zaključcima trebalo bi glasiti - KRIŽ HRASTOVIČKI (prema župi Hrastovica), a ne Hrastovački (što bi bilo prema mjestu Hrastovac), kako su prije pisali. Rječica što onuda protječe je UTINA, iako je na mnogim mjestima u zemljopisnim kartama i sl. upisuju Utinja (nepravilno!) U Križu Hrastovičkom rođen je Ivo Pejaković, poznati pedagoški radnik, slikar i pisac školskih udžbenika te pjesama, otac poznatog likovnog majstora, profesora i autora povijesno-strukturalnih analiza objekata i skulpture iz starohrvatskog razdoblja, te djed pjesnika, kritačara i esejista Hrvoja Pejakovića. U Križu Hrastovičkom rođen je takođen slikar i književnik Josip Stanić Stanios, koji danas živi u Rimu. Pedesetih godina prošloga stoljeća seljani sela Križa sagradiše sami malu hidrocentralu na rječici Utini (do tada se svijetlilo petrolejskom lampom), pa je ta skromna rasvjeta služila sve do uključenja na dalekovod visokiog napona. Šezdesetih godina Križevljani sagradiše i Dom kulture ( s malom knjižnicom od tristotinjak knjiga), glumili su u prigodama male skečeve, pa i komediju Petra Kočića "Jazavac pred sudom". Dom je za Domovinskog rata razrušen, selo do temelja spaljeno, zajedno s kapelicom Sv. Križa (s dva pobočna murala, s lijeve strane oltara bila je "Božićna scena", a s desne "Uskrsnuće", što je oslikao krajem 1990. Josip Stanić Stanios. Po Domovinskom ratu selo je obnovljeno, te godine 2006. sagrađena je nova kapelica na temeljima srušene, tada je opet Josip Stanić Stanios oslikao oveći mural na glavnome zidu, s ukupno 28 likova. Na dnu slike on sam klečeći pokazuje posvetu: "SVOJIM DRAGIM KRIŽEVLJANIMA, A U SPOMEN NA SVE NAŠE ŠTO POČIVAJU NA OVOME MJESTU - OSLIKAO JOSIP STANIĆ STANIOS, RUJNA 2006." Također je napravio 14 postaja "Križnoga puta" (mali formati - drvo). Dom kulture do danas nije sagrađen, a i nestali su mlinovi koji su od davnina mljeli i služili žiteljima sela Križa. Unazad nešto godina uveden je vodovod, a sagrađeno je i malo nogometno igralište. Da napomenemo, glasovita je posebno pitka voda koja izvire kod Bijele stijene, te na Ačevcu i još nekim manje poznatim izvorima.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 133 stanovnika[1] te 50 obiteljskih kućanstava.[2]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]


Napomena:Do 1900. iskazivano pod imenom Križ, a od 1910. do 1991. pod imenom Križ Hastovački, te nova konačna varijanta Križ Hrastovički. U 1869. i 1880. sadrži podatke za naselje Župić.

Izvori[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Križ Hrastovački koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.