Kristijan IX.
| Kristijan IX. | |
|---|---|
| |
| Kristijan IX. Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg | |
| danski kralj | |
| Vladavina | 15. studenog 1863. – 29. siječnja 1906. |
| Prethodnik | Fridrik VII. |
| Nasljednik | Fridrik VIII. |
| Supruga | Lujza Hessenska |
| Djeca | Fridrik VIII. Aleksandra Danska Đuro I. Dagmar Tira Valdemar |
| Dinastija |  Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg
|
| Otac | Fridrik Vilim |
| Majka | Lujza Karolina Hessenska |
| Rođenje | 8. travnja 1818., Gottorp |
| Smrt | 29. siječnja 1906., Kopenhagen |
| Vjera | luteran |
Kristijan IX. (Gottorp, 8. travnja 1818. – Kopenhagen, 29. siječnja 1906.), danski kralj od 1863. do 1906. godine i vojvoda od Schleswig-Holsteina i Lauenburga. Bio je prvi danski kralj iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburga koja i danas vlada Danskom.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se u obitelji Fridrika Vilima, vojvode od Schleswig-Holstein-Sonderburg-Becka, a od 1825. godine i vojvode od Glücksburga. Služio je vojsku u šlezviškom ratu (1848. – 1850.). Godine 1842. oženio se nećakinjom danskog kralja Fridrika VII. iz dinastije Oldenburg koji nije imao djece.[1] Londonskim protokolom 1852. priznale su ga europske sile za prijestolonasljednika Danske i Schleswig-Holsteina.[2]
Po stupanju na prijestolje 1863. godine odobrio je pod pritiskom javnosti zajednički ustav Danske i Schleswig-Holsteina, što je izazvalo rat Danske s Pruskom i Austrijom. Nakon poraza u ratu 1864. godine Danska se morala Bečkim mirom odreći Schleswig-Holsteina u korist Pruske i Austrije.
Bio je konzervativan vladar te je podupirao manjinske konzervativne vlade, sve do 1901. godine kada je morao popustiti i uspostaviti većinsku vladu kojem je uveden parlamentarni sustav u Danskoj.[1][3]
Obitelj - "tast Europe"[uredi | uredi kôd]
Kristijan IX. dobio je nadimak "tast Europe", jer su njegovi potomci zasjeli gotovona sva prijestolja europskih država. Oženio se s Lujzom Hessenskom s kojom je imao tri sina i tri kćeri. Stariji sin Fridrik VIII. naslijedio ga je na danskom prijestolju, a mlađi Đuro I. okrunjen je za grčkog kralja prije nego što je on sam postao kraljem Danske. Kćer Aleksandra udala se za britanskog kralja Eduarda VII. i postala kraljicom Velike Britanije i caricom Indije, Dagmar se udala za ruskog cara Aleksandra III. i postala ruskom caricom, a Tira se udala za hannoverskog kraljevića Ernesta Augusta.
Filip, vojvoda od Edinburgha, suprug britanske kraljice Elizabete II. izravni je muški potomak Kristijana IX.[4]
Bilješke[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Kristijan IX. - Hrvatska enciklopedija
- Kristijan IX. - Proleksis enciklopedija
- Christian IX, king of Denmark - Britannica Online (engl.)
- Kralj Kristijan IX. - čovjek čiji su potomci do danas zasjeli na gotovo sva europska prijestolja - 1818. - dnevno.hr
| Prethodnik: | Danski kralj | Nasljednik: |
| Fridrik VII. (1848. – 1863.) | Fridrik VIII. (1906. - 1912.) |
