Kristijan IX.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kristijan IX.
Christian IX af Henrik Olrik.jpg
Kristijan IX. Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg
danski kralj
Vladavina 15. studenog 1863.29. siječnja 1906.
Prethodnik Fridrik VII.
Nasljednik Fridrik VIII.
Supruga Lujza Hessenska
Djeca
Fridrik VIII.
Aleksandra Danska
Đuro I.
Dagmar
Tira
Valdemar
Dinastija Coat of arms of the House of Glücksburg.png Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg
Otac Fridrik Vilim
Majka Lujza Karolina Hessenska
Rođen 8. travnja 1818.
Preminuo 29. siječnja 1906.
Vjera luteran

Kristijan IX. (Gottorp, 8. travnja 1818.Kopenhagen, 29. siječnja 1906.), danski kralj od 1863. do 1906. godine i vojvoda od Schleswig-Holsteina i Lauenburga. Bio je prvi danski kralj iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, ogranka dinastije Oldenburga koja i danas vlada Danskom.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u obitelji Fridrika Vilima, vojvode od Schleswig-Holstein-Sonderburg-Becka, a od 1825. godine i vojvode od Glücksburga. Služio je vojsku u šlezviškom ratu (1848.-1850.). Godine 1842. oženio se nećakinjom danskog kralja Fridrika VII. iz dinastije Oldenburg koji nije imao djece.[1] Londonskim protokolom 1852. priznale su ga europske sile za prijestolonasljednika Danske i Schleswig-Holsteina.[2]

Po stupanju na prijestolje 1863. godine odobrio je pod pritiskom javnosti zajednički ustav Danske i Schleswig-Holsteina, što je izazvalo rat Danske s Pruskom i Austrijom. Nakon poraza u ratu 1864. godine Danska se morala Bečkim mirom odreći Schleswig-Holsteina u korist Pruske i Austrije.

Bio je konzervativan vladar te je podupirao manjinske konzervativne vlade, sve do 1901. godine kada je morao popustiti i uspostaviti većinsku vladu kojem je uveden parlamentarni sustav u Danskoj.[3] [4]

Obitelj - "tast Europe"[uredi VE | uredi]

Kristijan IX. dobio je nadimak "tast Europe" , budući da su njegovi potomci zasjeli gotovona sva prijestolja europskih država. Oženio se s Lujzom Hessenskom s kojom je imao tri sina i tri kćeri. Stariji sin Fridrik VIII. naslijedio ga je na danskom prijestolju, a mlađi Đuro I. okrunjen je za grčkog kralja prije nego je on sam postao kraljem Danske. Kćer Aleksandra udala se za britanskog kralja Eduarda VII. i postala kraljicom Velike Britanije i caricom Indije, Dagmar se udala za ruskog cara Aleksandra III. i postala ruskom caricom, a Tira se udala za hannoverskog kraljevića Ernesta Augusta.

Filip, vojvoda od Edinburgha, suprug britanske kraljice Elizabete II. izravni je muški potomak Kristijana IX.[5]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]