Kronometar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nemirnica koju je konstruirao John Harrison oko 1722.

Kronometar je vrlo precizan mehanički sat s oprugom. Razvio se pošto je 1735. John Harrison izradio prototip sata s nemirnicom, a od drugih se sličnih satova razlikovao posebnom konstrukcijom nemirnice, spiralne opruge i zapornoga mehanizma, što je omogućavalo znatno točnije mjerenje vremena. Upotrebljavao se kao brodski kronometar (prvi konstruktor francuski urar Pierre Le Roy, 1769.), prilagođen uvjetima rada na brodu, kardanski ovješen i smješten na amortizerima (prigušivač). Danas mehanički kronometar ima uglavno samo povijesno značenje, a vrijeme se vrlo točno određuje mjerenjem frekvencije elektromagnetskoga zračenja što ga emitiraju ili apsorbiraju atomi ili molekule (atomski sat). [1]

Mehanički satovi[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mehanički sat

Mehanički sat pokretan i upravljan istjecanjem vode ili s utezima, preko različitih je mehanizama pokazivao vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali je bio prilično nepouzdan. Pouzdani mehanički satovi su postali tek primjenom mehaničkih oscilatora koji upravljaju ritmom sata. Christiaan Huygens je 1656. primijenio slobodno njihalo kao mehanički oscilator, kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom (klatnom) ili ure njihalice vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska dopuna (kompenzacija) promjena duljine njihala zbog promjene temperature i tlaka zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan oprugom s opružnim mehaničkim oscilatorom, takozvanom nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. Robert Hooke konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se kronometrom, a upotrebljavao se u pomorstvu kao osnova za pouzdano određivanje položaja brodova, sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije.[2]

Slike[uredi VE | uredi]

H1 low 250.jpg Pierre Le Roy chronometer 1766.jpg Berthoud clock 24 p1040260.jpg
Prvi brodski kronometar iz 1735. koji je konstruirao John Harrison. Brodski kronometar iz 1769. koji je konstruirao Pierre Le Roy. Kronometar iz 1782. koji je konstruirao Ferdinand Berthoud.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. kronometar, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. sat, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]