Mjerenje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Mjerenje je proces dobivanja brojčanog podatka u odnosu na jedinicu mjere, tj. mjerenje fizikalnih veličina kao što su duljina ili masa svodi se na uspoređivanje s etalonima duljine odnosno mase (metar odnosno kilogram). Mjerenje izvodimo mjernim instrumentom. Mjerenjem dobivamo mjerni rezultat, brojčana vrijednost koja opisuje koliko je puta neka mjerna veličina veća ili manja od mjerne jedinice.

Pri tome se vrijednost definira u međunarodnom sustavu mjernih jedinica (SI sustavu). Taj izraz se posebno koristi u fizici i inženjerstvu. Cilj mjerenja je dobivanje pouzdanog iskaza o nepoznatim podatcima objekta. Aktivnosti mjerenja su uglavnom praktične (eksperimentalne) prirode, a mogu uključiti i teorijska razmatranja i proračune.

Načini mjerenja[uredi VE | uredi]

Mjerne metode ili načini mjerenja mogu biti neposredni i posredni.

  • U neposrednom mjerenju mjerni rezultat se dobiva uspoređivanjem mjernog predmeta sa poznatom mjernom veličinom uz pomoć mjernog instrumenta. Mjerni rezultat se samo očita sa mjernog instrumenta.
  • U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva izračunom dviju ili više izmjerenih veličina.

Pogreške mjerenja[uredi VE | uredi]

Pogreška mjerenja je odstupanje mjernog rezultata u odnosu na predpostavljene nikad promijenjive vrijednosti mjerne jedinice, odnosno mjere. U mjerenju pogreška gotovo uvijek postoji, a 100% preciznost je gotovo nemoguća. Pogreške koje se javljaju pri mjerenju mogu se klasificirati kao:

  • grube pogreške (nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno korištenje, površno opažanje ili računanje...)
  • sustavne pogreške (pogreške mjerne metode i opreme, pogreške uslijed osobnih i vanjskih upliva)
  • slučajne pogreške (promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjene uplivnih veličina, paralaksa)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]