Kukuvija

Izvor: Wikipedija
Kukuvija
Mužjak T. a. alba
Mužjak T. a. alba

Glasanje kukuvije snimljeno u Cardiganshireu u Walesu
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Podrazred: Neornithes
Infrarazred: Neognathae
Nadred: Neoaves
Red: Strigiformes
Porodica: Tytonidae
Potporodica: Tytoninae
Rod: Tyto
Vrsta: T. alba
Dvojno ime
Tyto alba
(Scopoli, 1769.)
Raspon
Sinonimi
  • Lechusa stirtoni Miller, 1956.
  • Strix alba Scopoli, 1769
  • Strix pratincola
  • Tyto delicatula (Gould, 1837)

Kukuvija (kukuvija drijemavica, lat. Tyto alba) je vrsta sove iz porodice Kukuvije (Tytonidae).

Izgled[uredi | uredi kôd]

Kukuvija, kao i sve sove, ima veo oko očiju, kojeg čini radijalno raspoređeno perje. Kod ove je vrste je taj veo bijel i srcastog oblika. Kukuvija je srednje veličine, a s nogama je duga oko 35 cm. Ženke su krupnije od mužjaka, a prosječna težina im iznosi oko pola kilograma. Leđa su joj narančastosiva sa sivim točkama, a donja strana bijela.

Letom i oblikom krila sliči šumskoj ušari.

Areal[uredi | uredi kôd]

Ova je vrsta najšire rasprostranjena kopnena ptica na svijetu; nema je samo na Antarktiku.

Način života[uredi | uredi kôd]

Može se pronaći i na selu i u gradu, i na livadama i u pustinjama i u močvarama, te na svim mjestima gde može saviti gnijezdo i naći dovoljno hrane.

Znak za uzbunu je vrisak.

Žive do 14 godina.[1]

Razmnožavanje i gniježđenje[uredi | uredi kôd]

Jaje Tyto alba guttata

Mužjak se udvara ženki tako što je hvata i oblijeće oko nje. Svadbeni zov kod oba spola je vrlo vrištav, promukli krik (dug 2 sekunde). U letu je različit po jakosti i naglasku, pa je ženkin prigušeniji.

Do parenja će doći samo u sezoni kada ima dovoljno hrane. Često se gnijezdi na starim, napuštenim i usamljenim seoskim kućama, ali će se radije useliti u staro, nego napraviti novo gnijezdo.

Ženka leži na jajima (obično ih je 4-6), koje ne snese istovremeno, pa se ni mladi ne ispile istovremeno. Ovo omogućava roditeljima da uz manje napora nabave hranu. Mlade sove prvi put polijeću iz gnijezda tek nakon navršenih 7-10 tjedana po rođenju, ali se i dalje vraćaju u roditeljsko gnijezdo. Osamostaljuju se s tri mjeseca, a spolno sazrijevaju s deset mjeseci. Pošto žive u prosjeku nešto duže od godinu dana, na svijet donesu samo jednu ili dvije generacije mladih. Često stradaju kao plijen drugih grabljivica, kao što su zmije ili druge vrste sova.

Ishrana[uredi | uredi kôd]

Lovi uglavnom noću. Ima dobar "noćni vid", ali se prilikom lova oslanja više na oštar sluh. Pošto su uši asimetrično postavljene, lako mogu locirati plijen, čak i kad je dobro skriven. Može se nečujno prikradati, a plijen grabi kandžama, a pri hvatanju kljunom probija lubanja. Smatra se korisnom pticom jer tamani štetočine kao što su miševi i voluharice. Poput drugih sova, ne može probaviti dlaku i kosti, te ih izbacuje kao izbljuvke loptastog oblika - tzv. galice.

Mladi mole hranu šupljim hrkanjem.

Lubanja kukuvije

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Sova kukuvija (Tyto alba). Zoološki vrt grada Zagreba. Pristupljeno 24. svibnja 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tyto alba
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tyto alba
Wikivrste imaju podatke o taksonu Tyto alba