Kukuvija drijemavica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kukuvija drijemavica
Mužjak T. a. alba
Mužjak T. a. alba
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Podrazred: Neornithes
Infrarazred: Neognathae
Nadred: Neoaves
Red: Strigiformes
Porodica: Tytonidae
Potporodica: Tytoninae
Rod: Tyto
Vrsta: T. alba
Dvojno ime
Tyto alba
(Scopoli, 1769)
Raspon
Rasprostranjenost kukuvije

Rasprostranjenost kukuvije
Sinonimi
Lechusa stirtoni Miller, 1956

Strix alba Scopoli, 1769
Strix pratincola
Tyto delicatula (Gould, 1837)

Kukuvija (Tyto alba) je vrsta sove iz porodice Kukuvije (Tytonidae).

Izgled[uredi VE | uredi]

Kukuvija, kao i sve sove, ima veo oko očiju, kojeg čini radijalno raspoređeno perje. Kod ove je vrste je taj veo bijel i srcastog oblika. Kukuvija je srednje veličine, a sa nogama je duga oko 35 cm. Ženke su krupnije od mužjaka, a prosječna težina im iznosi oko pola kilograma. Leđa su joj narančastosiva sa sivim točkama, a donja strana bijela.

Letom i oblikom krila sliči šumskoj ušari.

Areal[uredi VE | uredi]

Ova je vrsta najšire rasprostranjena kopnena ptica na svijetu; nema je samo na Antarktiku.

Način života[uredi VE | uredi]

Chouette crâne (2).jpg

Može se pronaći i na selu i u gradu, i na livadama i u pustinjama i u močvarama, te na svim mjestima gde može saviti gnijezdo i naći dovoljno hrane.

Znak za uzbunu je vrisak.

Razmnožavanje i gniježđenje[uredi VE | uredi]

Mužjak se udvara ženki tako što je hvata i oblijeće oko nje. Svadbeni zov kod oba spola je vrlo vrištav, promukli krik (dug 2 sekunde). U letu je različit po jakosti i naglasku , pa je ženkin prigušeniji.

Do parenja će doći samo u sezoni kada ima dovoljno hrane. Često se gnijezdi na starim, napuštenim i usamljenim seoskim kućama, ali će se radije useliti u staro, nego napraviti novo gnijezdo.

Ženka leži na jajima (obično ih je 4-6), koje ne snese istovremeno, pa se ni mladi ne ispile istovremeno. Ovo omogućava roditeljima da uz manje napora nabave hranu. Mlade sove prvi put polijeću iz gnijezda tek nakon navršenih 7-10 tjedana po rođenju, ali se i dalje vraćaju u roditeljsko gnijezdo. Osamostaljuju se sa tri mjeseca, a spolno sazrijevaju sa deset mjeseci. Pošto žive u prosjeku nešto duže od godinu dana, na svijet donesu samo jednu ili dvije generacije mladih. Često stradaju kao plijen drugih grabljivica, kao što su zmije ili druge vrste sova.

Ishrana[uredi VE | uredi]

Lovi uglavnom noću. Ima dobar "noćni vid", ali se prilikom lova oslanja više na oštar sluh. Pošto su uši asimetrično postavljene, lako mogu locirati plijen, čak i kad je dobro skriven. Može se nečujno prikradati, a plijen grabi kandžama, a pri hvatanju kljunom probija lubanja. Smatra se korisnom pticom jer tamani štetočine kao što su miševi i voluharice. Poput drugih sova, ne može probaviti dlaku i kosti, te ih izbacuje kao izbljuvke loptastog oblika - tzv. galice.

Mladi mole hranu šupljim hrkanjem.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]