Ljubo Truta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ljubo Truta

Ljubo Truta (Zlarin, 20. prosinca 1915. - Split, 2. lipnja 1991.), hrvatski admiral. Bio je viceadmiral JRM i nositelj naslova narodnog heroja[1][2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen na Zlarinu. Zaposlio se kao službenik. Sudionik drugog svjetskog rata na partizanskoj strani. Pristupio im je 1941. godine. U KPJ se učlanio 1942. godine. [3]

Prigodom osnutka 2. dalmatinske brigade odlukom Vrhovnog štaba određen je za operativnog časnika Druge dalmatinske proleterske udarne brigade. Obnašao je dužnost načelnika štaba. Bio je jedini Hrvat u zapovjednom kadru brigade uz političkog komesara Antu Jurlina. Ostali su bili dvojica Crnogoraca, zapovjednik Ljubo Vučković i zamjenik polittičkog komesara Jovo Kapičić te Srbin, zamjenik zapovjednika Jovo Martić.

Obnašao je također dužnosti zapovjednika bataljuna i brigade. Zapovijedao je 9. divizijom u Mostarskoj operaciji. Po prirodi svojih tadašnjih dužnosti u VIII. korpusu, OZNI ili vodstvu KPJ u Dalmaciji, Truta je morao znati puno više o završnim partizanskim napadima na Široki Brijeg i Mostar i zločinima počinjenim tijekom te operacije. Sudeći po poslijeratnoj karijeri čitavog niza pripadnika VIII. dalmatinskog korpusa, koji su po objektivnoj zapovjednoj odgovornosti bili odgovorni, među njima Trute, Tito je znao za to.[3] U vrijeme opsada opsade Širokog Brijega potpukovnik Ljubo Truta bio je zapovjednik 9. dalmatinske divizije.[4][5] Njegove su postrojbe tijekom te operacije imale zadaću prodrijeti pravcem Klobuk-Buhovo-Knešpolje te presjeći cestovnu komunikaciju između Širokog Brijega i Mostara. Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti 2. dalmatinske brigade iz sastava 9. dalmatinske divizije, zapovjednika brigade Brune Vuletića, političkog komesara u toj brigadi Ante Jerkina, zapovjednika Ljube Trute i Ilije Radakovića i čelnih ljude 8. korpusa Petra Drapšina i Boška Šiljegovića.[6]

I poslije rata zapovijedao je Truta divizijom. Bio je zapovjednik vojno pomorske oblasti JNA. Obnašao dužnost načelnika štaba armije te zapovjednika armije. U Sovjetskom Savezu završio je vojnu akademiju K. E. Vorošilova te višu vojno pomorsku akademiju JNA. Iz djelatne službe u JNA otišao je 1975. godine u činu admirala JRM. [3]

Bavio se veslanjem. Član slavne generacije šibenskih veslača. Neko je vrijeme obnašao dužnost čelnika Veslačkog saveza Jugoslavije. [7]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Imehrvatsko
  2. Šibenski portal Diana Ferić: Danas obilježavamo 70. obljetnicu oslobođenja Šibenika od fašista, 2. studenoga 2014. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Hrsvijet Damir Šimić: ANALIZA: Tito je osobno zapovijedao završnim partizanskim napadima na Široki Brijeg i Mostar , 16. srpnja 2011. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  4. Hrsvijet ¸Damir Šimić / Stopama pobijenih: Povijesna analiza U predvečerje partizanskog napada na Široki Brijeg, 26. siječnja 2011. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  5. Istina o stradanju širokobrijeških franjevaca
  6. Kamenjar.com Marta G. Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !, 28. siječnja 2014. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  7. Slobodna Dalmacija Ivo Mikuličin: Uz osamdesetu obljetnicu šibenskog veslanja (3). Što je Oxford "kontra" Šibenika!?, 11. prosinca 2003. (pristupljeno 19. listopada 2016.)

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]