Ljubo Truta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ljubo Truta

Ljubo Truta (Zlarin, 20. prosinca 1915. - Split, 2. lipnja 1991.), hrvatski admiral. Bio je viceadmiral JRM i nositelj naslova narodnog heroja[1][2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen na Zlarinu. Zaposlio se kao službenik. Sudionik drugog svjetskog rata na partizanskoj strani. Pristupio im je 1941. godine. U KPJ se učlanio 1942. godine. [3]

Prigodom osnutka 2. dalmatinske brigade odlukom Vrhovnog štaba određen je za operativnog časnika Druge dalmatinske proleterske udarne brigade. Obnašao je dužnost načelnika štaba. Bio je jedini Hrvat u zapovjednom kadru brigade uz političkog komesara Antu Jurlina. Ostali su bili dvojica Crnogoraca, zapovjednik Ljubo Vučković i zamjenik polittičkog komesara Jovo Kapičić te Srbin, zamjenik zapovjednika Jovo Martić.


Neodgovarajući sadržaj Ovaj dio teksta je premješten na Nacrt:Ljubo Truta, jer takav kakav je bio ne odgovara pravilima o neutralnosti i/ili o vjerodostojnim izvorima.

Ako do lipnja 2022. tekst ne bude uklopljen u članak u skladu s pravilima, biti će obrisan. Tekst može biti obrisan i prije ako se procijeni da nije iskoristiv.

I poslije rata zapovijedao je Truta divizijom. Bio je zapovjednik vojno pomorske oblasti JNA. Obnašao dužnost načelnika štaba armije te zapovjednika armije. U Sovjetskom Savezu završio je vojnu akademiju K. E. Vorošilova te višu vojno pomorsku akademiju JNA. Iz djelatne službe u JNA otišao je 1975. godine u činu admirala JRM.[3]

Bavio se veslanjem. Član slavne generacije šibenskih veslača. Neko je vrijeme obnašao dužnost čelnika Veslačkog saveza Jugoslavije. [4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Imehrvatsko
  2. Šibenski portal Diana Ferić: Danas obilježavamo 70. obljetnicu oslobođenja Šibenika od fašista, 2. studenoga 2014. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  3. 3,0 3,1 Hrsvijet Damir Šimić: ANALIZA: Tito je osobno zapovijedao završnim partizanskim napadima na Široki Brijeg i Mostar , 16. srpnja 2011. (pristupljeno 19. listopada 2016.)
  4. Slobodna Dalmacija Ivo Mikuličin: Uz osamdesetu obljetnicu šibenskog veslanja (3). Što je Oxford "kontra" Šibenika!?, 11. prosinca 2003. (pristupljeno 19. listopada 2016.)

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]