Prijeđi na sadržaj

Mađari u Ukrajini

Izvor: Wikipedija
Mađari u Ukrajini
Gabor
Ukupno pripadnika
156.600 (2001.)
Značajna područja naseljavanja
Zakarpatska oblast
Jezik
mađarski (95,4%)
Povezane etničke grupe
Mađari

Mađari u Ukrajini (mađarski: Ukrajnai magyarok, ukrajinski: Угорці в Україні) su peta po veličini nacionalna manjina u Ukrajini. Većina Mađara živi u Zakarpatskoj oblasti.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Područje Zakarpatja bilo je dio Kraljevine Ugarske od njezinog osnutka 1000. godine. Od 1867. godine Mađarska je bila sastavni dio Austro-Ugarske. Pred kraj Prvog svjetskog rata Zakarpatska regija bila je kratko dio Zapadne Ukrajinske Narodne Republike, kasnije ju je okupirala Rumunjska. Poslije toga ponovno je zauzima Mađarska u ljeto 1919. Nakon poraza preostale mađarske vojske 1919., Trianonskim ugovorom Zakarpatje je dodijeljeno Čehoslovačkoj te čini jednu od četiri glavne regije nove države, ostale su Češka, Moravska i Slovačka.[1]

Natpis na mađarskom jeziku u gradu Beregovu

Tijekom Drugog svjetskog rata njemačke snage okupirale su Čehoslovačku, dok je južni dio zemlje pripao Mađarskoj. Nakon što je Slovačka proglasila neovisnost, to je učinila i Karpatska Ukrajina koja je kratko postojala, a kasnije je pripojena Mađarskoj.[1]

Kada je sovjetska vojska 1944. godine prešla granice Čehoslovačke iz 1938., sovjetske vlasti odbile su dopustiti Čehoslovačkoj da nastaviti kontrolu nad regijom, te je u lipnju 1945. godine, predsjednik Edvard Beneš formalno potpisao ugovor o ustupanja regije Sovjetskom Savezu. Zakarpatje je tada postalo dijelom Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza postalo je dijelom nezavisne Ukrajine kao Zakarpatska oblast.[1]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva 2001. godine u Ukrajini živi 156.600 Mađara, od čega njih 151.500 živi u Zakarpatskoj oblasti.

Rasprostranjenost Mađara u gradovima Zakarpatske oblasti[2]
grad stanovnika broj Mađara postotak
Užgorod (Ungvár) 115.600 8.000 6,9%
Beregovo (Beregszász) 26.600 12.800 48,1%
Mukačevo (Munkács) 81.600 7.000 8,5%
Hust (Huszt) 31.900 1.700 5,4%
Čop (Csap) 8.919 3.496 39,2%

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Subtelny, Orest. 2000. Ukraine: A History. University of Toronto Press. str. 448. ISBN 0-8020-8390-0
  2. Izvor: Državni statistički odbor UkrajineArhivirana inačica izvorne stranice od 11. rujna 2007. (Wayback Machine)