Maltežani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Maltežani /od m-l-t, malet =sklonište/, ime koje je dano najvećem otoku, [1] semitski narod na Malti, oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim (Italija, UK), Afričkim (Tunis) i drugim prekomorskim zemljama (Australija, Kanada, SAD).

Jezik[uredi VE | uredi]

Maltežani govore posebnim jezikom, (malteškim), članom arapske skupine semitskih jezika i uz standardni malteški ima nekoliko drugih dijalekata.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prapovijesno razdoblje

Prapovijesno razdoblje Malte završiti će u 7. ili 8. stoljeću prije Krista, kada su strateški položaj i prirodna luka postali poznati vanjskom svijetu. Prapovijesno razdoblje obilježili su nadzemni i podzemni megalitski spomenici. Prvi stanovnici dolaze vjerojatno prije 4000 godina sa Sicilije. Oni su ratari, lovci i ribari. Najraniji znakovi stanovanja vide se na nekoliko otoka, u špiljama, s keramikom koja pokazuje znakove vještine i razvoja. Rani znakovi religiozne kulture ukazuju na kult mrtvih. Stanovnici otoka počinju konstruirati hramove i nastaju najljepši primjeri megalitske arhitekture na svijetu. Najraniji među njima nalaze se u gradovima Żebbuġ i Mġarr, ali je kompleks Ġgantija na otoku Gozo najimpresivniji od svih, a tu su još Ħaġar Qim, Mnajdra, Ta' Ħaġrat, Skorba i Tarxien.

Feničani i Kartažani

Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju svoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. prije Krista osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, Kartagu. Kartažani se miješaju sa brončano-dobnim farmerima Malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnije će još sudjelovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova, oko 200 godina prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture [2]

Kršćanstvo

Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama Malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri mjeseca u gradiću Rabatu [3]

Dolazak Arapa i Normana

Opsada Malte

Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, arhitekturi i jeziku. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač Roger Guiscard de Hauteville, kako bi zaustavio maurske napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije.

Španjolci, Velika opsada i Engleska

Španjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva [4]. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. Mdina je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost Rimu od Turaka, pa Karlo V daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao malteški vitezovi. Trideset i pet godina kasnije, 1565. doći će do velike otomanske opsade Malte, a sljedeće godine glavni grad postat će La Valletta, tako prozvana po Jean Parisot de la Valettu, jednom od vitezova. Uslijedit će napoleonovo osvajanje 1798. i ustanak Maltežana 1799. Britanci će priskoćit u pomoć Malti, ali će ova na kraju 1814. postat njihova krunska kolonija. Svoju samostalnu državu dočekati tek 1964. godine oslobađanjem od Britanaca.

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. Na običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, vitezova svetog Ivana, Sicilije i Francuske pa do Engleza. Svi su oni ostavili traga na tlu Malte, zato je ona spoj njihovih utjecaja. Ovo se očitava u njihovom jeziku koji je semitski i pun posuđenica iz drugih jezika, njihovoj religiji koja je rimokatolička, njihovom kulinarstvu, arhitekturi, glazbi (il-kitarra Spanjola), odjeći (għonnella; koja je možda sicilijanskog porijekla) i drugom.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]