Mane Rokvić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mane Rokvić (Bosanski Petrovac, ? - Knin, 1944.), četnički vojvoda i suradnik okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Prije rata je radio u tvornici „Šipad“ iz Drvara. Jedan je od vođa ustanka u Bosanskoj Krajini 1941. Sudjelovao je u prvoj borbi protiv ustaša 26. srpnja 1941. godine nadomak Drvara, i u zauzimanju tog grada 27. srpnja. Predvodio je pogrom Hrvata u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza iste godine. Bio je zapovjednik puka „Kralj Aleksandar Prvi“, u jesen 1941., jednog od šest pukova od kojih će krajem listopada nastati Dinarska četnička divizija.

Mane Rokvić i Stevo Radenović su 16. svibnja utvrdili »da je stanje neodrživo« i »da je jedini spas u potpunoj suradnji četnika s hrvatskim vlastima«.[1] Rokvić je u ime četnika ponudio ustašama suradnju u borbi protiv partizana 17. svibnja 1942. godine, da bi mjesec dana kasnije sklopili dogovor (18. svibnja).[2] Pavelićev ministar Mladen Lorković 26. svibnja 1942. godine depešom obavještava »vrhovničtvo« velike župe Bribir i Sidraga:

Wikicitati „»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«[3]
(Depeša ministra NDH Mladena Lorkovića nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. svibnja 1942.))

Isplata je izvršena početkom lipnja. O tome dr. Sinčić obavještava Pavelića: "Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima."[4] Veliki župan David Sinčić je 17. lipnja 1942. godine iz Knina poslao nadređenima brzojav: „Postignuta suradnja s četničkim vođama Bogunović, Đujić, Rokvić, Rađenović. Četnici po dogovoru sa mnom i dobivenim uputstvima idu prema Glamoču sastati se sa četnicima Drenovića i domobranima gdje odrediti plan daljnjih zajedničkih akcija.“[5]

Rokvić je predvodio pokolj Hrvata u poljičkom selu Gata 1. listopada 1942.

Nijemci u izvješću iz 1943. navode četničke vođe s kojima se uspješno odvija suradnja, a na prvom mjestu Manu Rokvića:

Wikicitati „Vojvoda Rokvić. Energični vođa koji bez prekida i ustezanja surađuje s njemačkim postrojbama. Izjašnjava se za Njemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani.[6]
(Izvješće Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. studenog 1943. Štabu 2. oklopne armije o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni)

U izvješću Mladena Žujovića generalu Mihailoviću od 6. kolovoza 1943. stoji iduće:

Wikicitati „Tu još postoje i neke Birčaninove vojvode Brana Bogunović, Mane Rokvić i još neki sve od zla oca i gore majke, mrze se između sebe, proganjaju se, prijete zločinima svima i svakome — napasti. (...) Mane Rokvić u Petrovcu ima oko 500 ljudi, ali to je običan razbojnik i nemoguć siledžija.[7]

Mane Rokvić je ubijen krajem 1944. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. NOB u Dalmaciji, 2, 291.
  2. NOB u Dalmaciji 1941-1945, knjiga 2, str. 991-994
  3. AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH isprava je zavedena pod brojem VT/57/42.
  4. AVII, 195,12/6—1
  5. NDH četnicima davala oružje i mirovine
  6. Izvješće Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. studenog 1943. Štabu 2. oklopne armije o suradnji četnika s njemačkim postrojbama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni
  7. http://www.znaci.net/00001/11_45.htm