Marš dobrovoljaca

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
义勇军进行曲
latinička transkripcija: Yìyǒngjūn Jìnxíngqǔ
hrvatski: Marš dobrovoljaca
Grb narode republike Kine
Grb narode republike Kine
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Flag of Hong Kong.svg Hong Kong
Flag of Macau.svg Makao
Jezik–jezici Kineski
Pinyin
Tekstopisac Tian Han
Zvučna datoteka

Marš dobrovoljaca (kineski: 义勇军进行曲) je himna Narodne republike Kine, napisana u toku Drugog kinesko-japanskog rata (19371945.). Autor je cijenjeni pjesnik i dramaturg tog vremena Tian Han (田汉), a melodiju je komponirao Nie Er (聂耳).

Porijeklo himne[uredi VE | uredi]

Nie Er (lijevo) i Tian Han (desno), u Šangaju (1933)

Marš dobrovoljaca je Tian Han napisao 1934. za pozorišni komad koji je pisao u to vrijeme. Popularna verzija, pak, kaže da ju je napisao na papiru za cigarete nakon što je uhićen u Šangaju i bačen u zatvor Kuomintanga 1935. godine. Pjesma je, sa manjim izmjenama, postala muzička tema patriotskog filma „Sinovi i kćeri u vrijeme oluje” (风云儿女, 1935.), sa pričom o intelektualcu koji odlazi da se bori u prvog kinesko-japanskog rata. Ovo je bila jedna od pjesama koje su se tajno širile među stanovništvom kao dio antijapanskog otpora.[1]

Prvi put je izvedena kao nacionalna himna na međunarodnoj konferenciji održanoj uveljači 1949. u Pragu (tada Čehoslovačka). U to vrijeme je Bei-ping (danas Beijing - hr. Peking) već bio u rukama kineskih komunista. Bilo je nekih neslaganja oko stiha „Kineska nacija se suočava sa svojim najvećim iskušenjem”. Povjesničar Guo Mo-žuo je stih promjenio u „Kineska nacija je došla do trenutka svoje emancipacije” (中国民族到了大翻身的时候).

U lipnju iste godine, Kineska komunistička partija je raspisala konkurs za nacionalnu himnu. Do kraja kolovoza je pristiglo 6926 predloga. Marš dobrovoljaca je predložio slikar Si Pei-hung (徐悲鸿) i skoro jednoglasno je izabrana. Bilo je, doduše, sporenja oko trećeg stiha. Na ovo je Zhou Enlai dao završnu riječ: „Još uvijek imamo imperijalističke neprijatelje pred nama. Što više idemo naprijed, više će nas imperijalisti mrziti, pokušavati da nas potkopaju, da nas napadnu. Možete li reći da nećemo biti u opasnosti?” Njegovo viđenje je podržao i Mao Ce-tung i 27. rujna 1949., pjesma je postala nacionalna himna, više od mjesec dana prije osnivanja Narodne Republike Kine.

Kulturna revolucija i kasnija povijest[uredi VE | uredi]

Tokom Kulturne revolucije, Tian Han je uklonjen sa vlasti i kao posljedica je bio period u kojem je nezvanična himna bila Istok je Crven.

Marš dobrovoljaca je vraćen na Svekineskom narodnom kongresu 1978., ali sa drugačijim stihovima, koji nikada nisu postali popularni. Kongres je 4. prosinca 1982. vratio originalnu verziju Tijen Hana iz 1935. Uočljivo je da sadašnji stihovi ne spominju ni Komunističku partiju Kine ni Mao Ce-tunga, a može se reći i da je promjena stihova simbolički označila pad Hua Guofenga i kraj kulta ličnosti Maoa, kao i uzdizanje Deng Šaopinga.

Iako je bila vrlo popularna među kineskim nacionalistima u periodu prvog kinesko-japanskog rata, pjesma je bila zabranjena na Tajvanu sve do 1990-tih.

Himna je napisana na govornom kineskom, dok je himna Republike Kine, „Tri principa Naroda” napisana na klasičnom kineskom.

Stihovi (originalni)[uredi VE | uredi]

Sljedeći stihovi su originalni stihovi pjesme Tian Hana koji se danas koriste.

Kineski[uredi VE | uredi]

Tekst himne

起来! 不愿做奴隶的人们!
把我们的血肉,筑成我们新的长城!
中华民族到了最危险的时候,
每个人被迫着发出最后的吼声。
起来! 起来! 起来!
我们万众一心,
冒着敌人的炮火,前进!
冒着敌人的炮火,前进!
前进! 前进! 进!

Pinyin[uredi VE | uredi]

Qǐlái! Búyuàn zuò núlì de rénmen!
Bǎ wǒmen de xuèròu zhùchéng wǒmen xīnde chángchéng!
Zhōnghuá Mínzú dào le zùi wēixiǎnde shíhòu,
Měige rén bèipòzhe fāchū zùihòude hǒushēng.
Qǐlái! Qǐlái! Qǐlái!
Wǒmen wànzhòngyīxīn,
Màozhe dírén de pàohuǒ, Qiánjìn!
Màozhe dírén de pàohuǒ, Qiánjìn!
Qiánjìn! Qiánjìn! Jìn!

Prijevod[uredi VE | uredi]

Ustanite, vi koji odbijate da budete robovi!
Usmjerimo naše tijelo i krv ka novom Velikom Zidu!
Kineska nacija se suočava sa svojim najvećim iskušenjem,
Iz svakog tlačenja će se izdići naš konačni krik
Ustajte! Ustajte! Ustajte!
Nas je mnogo, ali nam srca kucaju kao jedno!
Hrabro izazivajući neprijateljske pucnje, marširamo naprijed!
Hrabro izazivajući neprijateljske pucnje, marširamo naprijed!
Marširamo naprijed! Marširamo naprijed! Naprijed!

Stihovi iz perioda 1978-1982[uredi VE | uredi]

前进!各民族英雄的人民!
伟大的共产党领导我们继续长征。
万众一心奔向共产主义明天,
建设祖国保卫祖国英勇的斗争。
前进!前进!前进!
我们千秋万代
高举毛泽东旗帜,前进!
高举毛泽东旗帜,前进!
前进! 前进! 进!

Qiánjìn! Gè mínzǔ yīngxióngde rénmín,
Wěidàde gòngchǎndǎng lǐngdǎo wǒmen jìxù chángzhēng.
Wànzhòng yīxīn bēn xiàng gòngchǎnzhǔyì míngtiān,
Jiànshè zǔgúo bǎowèi zǔgúo yīngyǒngde dòuzhēng.
Qiánjìn! Qiánjìn! Qiánjìn!
Wǒmen qiānqīu-wàndài
Gāojǔ Máo Zédōng qízhì, qiánjìn!
Gāojǔ Máo Zédōng qízhì, qiánjìn!
Qiánjìn! Qiánjìn! Jìn!

Marširamo naprijed! Ljudi svih herojskih nacija,
Nastavimo Veliki Marš pod vodstvom velike Partije,
Milijuni sa samo jednim srcem ka komunističkoj sutrašnjici,
Razvijamo i štitimo našu zemlju, borimo se hrabro.
Marširamo naprijed! Marširamo naprijed! Marširamo naprijed!
Mi ćemo generacijama
Visoko podizati zastavu Mao Ce-tunga, marširamo naprijed!
Visoko podizati zastavu Mao Ce-tunga, marširamo naprijed!
Marširamo naprijed! Marširamo naprijed! Naprijed!

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Marš dobrovoljaca