Prijeđi na sadržaj

Mara Švel-Gamiršek

Izvor: Wikipedija

Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900. – Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica. Pisala je romane, novele, igrokaze, kratka prozna djela, a imala je i nekoliko pjesničkih ostvarenja.

Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.[1] Književnik Vladimir Kovačić nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na Sušaku.
Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala.
Od 1923. se posvetila književničkom radu.
Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri Matici hrvatskoj. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život šokačkih Hrvata, kojima je i sama pripadala.[3] Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje županjske Posavine, Cvelferije i Šokadije.
U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu.
U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile žensko šokačko pismo.[4]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Šuma i Šokci, novelistička zbirka, 1940.
  • Hrast, roman, 1942.
  • Portreti nepoznatih žena, novelistička zbirka, 1942.
  • Priče za Sveu i Karen, igrokazi, 1967.
  • Legende, prozni tekstovi, 1969.
  • Izabrana djela, 1970.
  • Ovim šorom Jagodo, roman, 1975.

Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. Šokački ciklus.

Surađivala je i s časopisom "Hrvatska revija", u kojoj je 1976. objavljeno nekoliko pjesama.[5]

Radovi o Mari Švel-Gamiršek

[uredi | uredi kôd]
  • Katica Čorkalo: Poslanica Mari Švel-Gamiršek, Mara Švel-Gamiršek, Prilozi sa znanstvenoga kolokvija 1997. održanog u sklopu 9. Pjesničkih susreta Drenovci, 3. — 4. listopada 1997.

Počasti i priznanja

[uredi | uredi kôd]

Njoj u čast, osnovna škola u Vrbanji nosi njezino ime.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ IHJJ[neaktivna poveznica]
  2. ↑ Vladimir Lončarević, »Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23
  3. ↑ Udruga Šokačka grana Osijek  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2008. (Wayback Machine) Ajmo Šokci
  4. ↑ Udruga Šokačka grana Osijek  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2008. (Wayback Machine) Okrugli stol
  5. ↑ Bibliografija Hrvatske revije. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2011. Pristupljeno 17. travnja 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]