Marija Terezija od svetog Josipa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marija Terezija od svetog Josipa
Ana-Maria Tauscher van den Bosch
Ana-Maria Tauscher van den Bosch
Rođena 19. lipnja 1855.
Sandow
Preminula 20. rujna 1938.
Sittard
Proglašena službenicom Božjom 2. veljače 1953.
Beatificirana 13. svibnja 2006.
Spomendan 30. listopada
Simboli Srce od trnja

Marija Terezija od sv. Josipa, krsnim imenom Ana Marija Tauscher van den Bosch (Sandow, 19. lipnja 1855. - Sittard, 20. rujna 1938.) je blaženica i djevica.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rani život[uredi VE | uredi]

Rodila se 19. lipnja 1855. godine u Sandowu, nedaleko od Frankfurta na Odri, u uglednoj i brojnoj obitelji protestantskog pastora. Ana Marija je kao dijete uvijek bila pobožna, tiha i vesela. Često je išla s majkom u posjet bolesnicima. Odgajana u čvrstoj vjeri i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, već kao dijete postaje mali Božji apostol, navjestitelj vjere sebi jednakima, kao dijete djeci, ali također pomaže svojoj majci i u služenju siromasima. Imala je još sedmero malđe braće i sestara, od kojih je troje umrlo u ranom djetinjstvu. Otac je bio više umjetnik nego župnik. Četiri godine je studirao u Berlinu, gdje je učio glazbu i slikarstvo. Volio je crtati i slikati u prirodi.

Skladan obiteljski život bio dosta rano narušen maminom naglom bolešću i smrću. Ana Marija je tada imala 19 godina. Spremna ili ne morala je preuzeti brigu za obitelji i kućanstvo, ali i razne udruge siromaha u kojima je do sad majci pomagala. Kroz sve to što je proživljavala Ana Marija je sazrela u životu, ali i u vjeri i odnosu prema Bogu. Bila je istinski tražitelj smisla i punine vjere. Puno je molila i svakodnevno po sat vremena čitala Sveto pismo.[2]

U svojoj 31. godini zaposlila se Kölnu kao voditeljica psihijatrijske bolnice. Preuzimanjem posla u toj bolnici prvi puta u svom životu se našla u jednom katoličkom ambijentu. Svi su, osim ravnatelja, bili katolici. Iako je rasla u protestantskoj vjeri, sama je rekla da se nikada nije tako osjećala.[3]

Prelazak na katoličanstvo[uredi VE | uredi]

Kako je vrijeme prolazilo Ana Marija je upoznala katoličku vjeru. Odlučila je priječi na katoličku vjeru i bila je čvrsta u svojoj odluci unatoč mnogim zaprekama i poteškoćama. U svojoj 33. godini (30. listopada 1888.) učinila je taj važan iskorak, svjestan, radostan, ali i bolan jer je s time izgubila povjerenje svoga oca, posao i krov nad glavom. U ovoj teškoj situaciji, dok ne nađe neko namještenje, prihvatile su je redovnice u jedan samostan gdje je radila kao pomoćnica. Unatoč skromnoj plaći uvijek je nešto uštedila za siromahe. Veliku ulogu odigrala je u svemu tome knjiga sv. Terezije Avilske "Moj život". Čitajući tu knjigu oduševila se životom u Karmelu i u njemu je pronašla svoj ideal.[4]

Redovništvo[uredi VE | uredi]

U njoj je sve više sazrijevala misao, ne samo da postane redovnica, nego da sama osnuje redovničku zajednicu u koju bi unijela duh i pravila sv. Terezije Avilske. Uvijek joj je bio živ pred očima san iz djetinjstva o domu za beskućnike. U susretu s napuštenom djecom koja su često bila ponuđena na prodaju Ana Marija otkriva svoju karizmu. U Berlinu je 1891. godine otvorila malo prihvatilište za djecu i tako postavila temelj jedne nove karmelske obitelji, temelj Karmelu Božanskog Srca Isusova, kojem će ona postati duhovna majka. Sama je to izrazila riječima: Sv. Terezija je postigla cilj za kojim sam ja težila. Zašto je ne bih smjela slijediti bez stroge klauzure?! Vrijeme se mijenja, ali duh, ljubav i revnost u radu za spas duša ostaje uvijek ista.[5]

Tom plemenitom radu se pridružuju mnoge djevojke od kojih kasnije nastaje zajednica - družba pripojena Redu bosonogih karmelićana kao novi ogranak. Uzima redovničko ime Marija Terezija od sv. Josipa, a svoj Karmel posvećuje Božanskom Srcu Isusovu jer u srcu Crkve želi živjeti molitvu, zadovoljštinu i djelotvornu ljubav pod geslom: "Boga u svima gledati, Bogu u svima služiti, Boga u svima ljubiti."[6]

Već za njezina života Karmel BSI se proširio po Europi: od Njemačke, preko Češke, Nizozemske, Engleske, Švicarske, Italije, Mađarske, Hrvatske (od 1917. god.) pa i do Amerike. I danas se skoro u svim ovim državama nalaze naši samostani, kao i u misijama: Brazil, Island, Afrika i Rusija.[7]

Proglašenje blaženom[uredi VE | uredi]

Majka Marija Terezija umrla je 20. rujna 1938. god., a postupak za proglašenje blaženom pokrenut je 1953. godine u Nizozemskoj, gdje se nalazi generalna kuća karmelićanki BSI, grob utemeljiteljice i gdje je također proglašena blaženom 13. svibnja 2006. godine. Njezin blagdan slavi se 30. listopada.[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. www.karmelbsi.hr/utemeljiteljica
  2. Majka Marija Terezija od sv. Josipa: Djelo Božje, Autobiografski zapisi i povijest Karmelićanki Božanskog Srca Isusova. Hrvatska provincija Karmelićanki Božanskog Srca Isusova, Zagreb. 1997.
  3. Mihály Szentmártoni, S.J.: Naći sebe tražeći Boga. Karmelska izdanja. Zagreb. 2004.
  4. Marija Terezija od sv. Josipa: Probudimo se u Bogu. Izbor iz pisama. Karmelska izdanja. Zagreb. 2006.
  5. Marija Terezija od sv. Josipa: Ljubav nas je pozvala. Zbornik radova o Bl. Mariji Tereziji od sv. Josipa povodom njenog proglašenja blaženom. Zbornici KIZ-a 2. Karmelska izdanja. Zagreb. 2006.
  6. S. M. Assunta Windisch: Dvije ljubavi u jednom imenu. Karmelska izdanja, Likovi duhovnosti, br. 5. Zagreb. 2012.
  7. Karmelićanke Božanskog Srca Isusova: Stoljetni hod s karmelskim plaštem. Neki vidovi naše duhovnosti i povijesti, povodom sto godina postojanja Reda. Karmelska izdanja. Zagreb. 1997.
  8. Karmelićanke Božanskog Srca Isusova: Stoljetni hod s karmelskim plaštem. Neki vidovi naše duhovnosti i povijesti, povodom sto godina postojanja Reda. Karmelska izdanja. Zagreb. 1997.
  • Else Budnowski: Sie folgte der inneren Stimme: Maria-Teresa Tauscher van den Bosch, Gründerin der Karmelitinnen vom Göttlichen Herzen Jesu. Berlin 1954 (2. erw. Aufl. 1979)
  • Maria A Windisch: Portrait einer Karmelitin. Mutter Maria Teresa vom heiligen Josef Tauscher van der Bosch (1855-1938)
  • Dietrich Schröder: Der gute Geist von Sandow, in Märkische Oderzeitung, 20. Mai 2010, S. 13
  • Die Dienerin Gottes Mutter Maria Teresa vom hl. Josef (Anna Maria Tauscher van den Bosch), Stifterin der Carmeliterinnen vom Göttlichen Herzen Jesu (Selbstbiografie). Steyler Verlagsbuchhandlung 1954

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]