Marijan Gec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Marijan Gec, hrvatski pravnik i doktor politologije.[1]

U ratu je bio logornik u Staroj Pazovi. [2] Zabilježen kao ustaški stožernik za Veliku župu Vuku.[3] Diplomirao na Ekonomskom i politološkom fakultetu u Madridu (1947.–54.), gdje je doktorirao radom Criminales de querra en el derecho internacional. Disertacija je zanimljiva i danas s obzirom na optužbe za ratne zločine u Domovinskom ratu. Radio je u instituciji »Consejo superior…« [1][4]

Ranih 1950-ih bio dio skupine hrvatskih emigrantskih intelektualaca koji su bili namještenici ili vanjski suradnici institucije »Consejo Superior de Investigaciones Cientificas« (Visoko vijeće za znanstvena istraživanja) u Madridu: sociolog Anton Wurster, encikopedist i slavist Pavao Tijan, muzikolog fra Branko Marić, enciklopedist dominikanac Hijacint Eterović, kemičar Gojko Kremenić, i bogoslov, pravnik, diplomat i rimokatolički svećenik Vladimir Vince, liječnik dr. Ivo Tuškan, povjesničar Pero Vukota, pjesnik i medijski teoretičar Luka Brajnović, ekonomist Pavao Berkeš, politolog Boris Široki, knjižničarka Nevenka Dragičević i mnogi drugi, koji su se i nakon odlaska iz Španjolske istaknuli u svojim zvanjima. U okviru te ustanove objavili su članke, knjige i doktorske disertacije.[1]

Kad je 23. lipnja 1948. osnovana Zajednica Hrvata u Španjolskoj u franjevačkom samostanu San Francisco Grande u Madridu, Gec je izabran za dopredsjednika.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Hrvatska revija 1, 2010. Gojko Borić: Hrvati u Madridu, 2010. (pristupljeno 18. listopada 2016.)
  2. scrinia slavonica 5 (2005) Davor Kovačić: Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi HRvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942., str. 274
  3. Tomislav Jonjić Tomislav Jonjić: Polemike. Povodom Luke Puljiza, o nekim simptomima hrvatske nacionalne patologije, Politički zatvorenik br. 266, siječanj/veljača/ožujak 2016., str. 40
  4. Google knjige Poland and Spain in Contemporary World. Uredili: Malgorzata Mizerska-Wrotkowska,José Luis Orella Martínez, Schedas, 1. kol 2014., str. 141-143
  5. Leksikon hrvatskog iseljeništva - web izdanje, str. 1096. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. rujna 2017. Pristupljeno 26. rujna 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
Novak.jpg  
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.