Prijeđi na sadržaj

Marijan Radanović

Izvor: Wikipedija
monsinjor
Marijan Radanović
rektor
Nacionalnog svetišta sv. Josipa
Redovi
Ređenje1945.
zareditelj Alojzije Stepinac
Osobni detalji
Rođen14. rujna 1921.
Severin
Umro16. kolovoza 2014.
Karlovac
Normativni nadzor

Marijan Radanović (Severin kraj Bjelovara, 14. rujna 1921. - Karlovac, 16. kolovoza 2014.)[1][2] bio je hrvatski katolički svećenik, monsinjor, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik župe BDM Snježne u Karlovcu na Dubovcu.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u Severinu kraj Bjelovara 1921. godine. Za svećenika ga je zaredio kardinal Alojzije Stepinac 1945. godine. Mons. Radanović svojih je devet prvih godina svećeničke službe bio upravitelj župa Hrastovica i Čuntić u Sisačko-moslavačkoj županiji. U Karlovac je došao 1955. godine te ostaje dubovački župnik gotovo šezdeset godina, do 1999. godine kada odlazi u mirovinu sa 78 godina.[3] Istakao se vrlo požrtvovnim pastoralnim radom stekavši veliku naklonost Karlovčana.

Isprva je u Karlovcu smješten u skučenom tavanskom prostoru starog župnog dvora, jer je komunistička vlast uselila u njega partijsku školu, a iselila dotadašnjeg župnika. Uz pomoć svojih župljana, odlučio je na mjestu nekadašnjeg ribnjaka a potom zapuštene bare izgraditi novu crkvu.[4]

Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji zagrebački pomoćni biskup Franjo Kuharić 14. srpnja 1968., a crkvu je posvetio 15. rujna 1974. godine zagrebački nadbiskup Franjo Šeper. Glavna projektantica bila je arhitektica Josipa Šponar Muth.[5] Na ulazu u svetište, na parkovnoj površini, nalazi se skulptura "Umornog putnika" – "Hodočasnika".

Biskupska konferencija je 1987. donijela odluku da crkvu sv. Josipa proglasi Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.[6]

Objavio je velik broj vjerskih izdanja o sv. Josipu i katoličkoj vjeri.[7] Bio je glavni urednik časopisa ,,Glasnik sv. Josipa,, te generalni duhovnik Križarske organizacije u Hrvatskoj.[8]

Sveta Stolica i kardinal Franjo Šeper htjeli su pomoći zagrebačkom nadbiskupu Franji Kuhariću 1978. godine s dvojicom novih pomoćnih biskupa. U kanonskom postupku bili su izabrani rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. dr. Đuro Kokša i dubovački župnik, prelat Marijan Radanović. Kokša je dao svoj pristanak za biskupsko ređenje, ali je Marijan Radanović ponizno odbio.[9]

Preminuo je na glasu svetosti u bolnici u Karlovcu 16. kolovoza 2014. Njegov sprovod predvodio je zagrebački kardinal Josip Bozanić u pratnji 57 svećenika.[10] Pokopan je 19. kolovoza 2014. godine na Rimokatoličkom groblju Dubovac u Karlovcu.[11]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Graditelj svetišta. svetijosip.com. Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu. 30. listopada 2014. Pristupljeno 17. srpnja 2025.
  2. Glasnik svetog Josipa broj 3/2014., godina (PDF). zg-nadbiskupija.hr. Nacionalno svetište svetog Josipa Karlovac - Dubovac. Studeni 2014. Pristupljeno 17. srpnja 2025.
  3. http://www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/preminuo-mons-marijan-radanovic Preuzeto 29. listopada 2017.
  4. http://www.kafotka.net/2952 Preuzeto 29. listopada 2017.
  5. http://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/325-obljetnica-proglasenja-sv-josipa-zastitnikom-hrvatskog-naroda/ Preuzeto 29. listopada 2017.
  6. http://kaportal.rtl.hr/mnostvo-vjernika-karlovcana-ispratilo%5Bneaktivna+poveznica%5D Preuzeto 29. listopada 2017.
  7. http://verbum.hr/knjige/put-istina-i-zivot-4082/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2017. (Wayback Machine) Preuzeto 29. listopada 2017.
  8. http://krizari.hr/234/#more-234 Preuzeto 29. listopada 2017.
  9. Prelat Marijan Radanović iz poniznosti odbio biskupsku službu hkm.hr Preuzeto 20. kolovoza 2023.
  10. https://www.vecernji.hr/vijesti/kardinal-bozanic-hvala-bogu-sto-nam-je-podario-naseg-marijana-956496 Preuzeto 29. listopada 2017.
  11. Tražilica pokojnika. zelenilo.hr. Groblje Dubovac, polje 5, broj 29. Zelenilo d.o.o. Pristupljeno 17. srpnja 2025.CS1 održavanje: others (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta