Karlovac

Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja, pogledajte Karlovac (razdvojba).

Karlovac
Grb Karlovca
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Površina
- ukupna	402 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	59.395 stan.
Gradonačelnik	Damir Jelić
Gradska naselja	53 naselja, vidi Gradska naselja
Dan grada	13. srpnja
Zaštitnik	Sveti Josip
Poštanski broj	47000 Karlovac
Pozivni broj	+385 047
Autooznaka	KA
Službena stranica	www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Gradska naselja

Grad se sastoji od 53 naselja, to su: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kamensko, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje

Zemljopis

Korana

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova", osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Gradske četvrti

Željeznički kolodvor

• Banija - najveća četvrt u Karlovcu, rijeka Kupa je dijeli od Gaze.
• Stari Centar - najstarija gradska četvrt, sjedište poglavara koji su izgradili Karlovac, gospodska četvrt
• Borlin - spaja se s Dubovcem kod Karlovačke pivovare i spada među najljepše četvrti grada s najčišćom vodom koja istječe iz borlinskog prirodnog izvora i služi pivovari za spravljanje piva.
• Drežnik
• Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15. i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
• Ilovac
• Grabrik
• Logorište
• Luščić
• Jamadol
• Mostanje
• Novi Centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
• Orlovac
• Rakovac
• Švarča
• Turanj - u južnom dijelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji je Muzej Domovinskog rata.
• Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U centru Zvijezde nalazi se crkva Svetog Trojstva, koja je i najstarija građevina u gradu.
• Gaza - Između Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijanskoga mosta jedna je od znamenitosti tog dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo oveće prognaničko naselje.

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 (popis 2001.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 85.9 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.6 %. Po brojnosti zatim slijede Albanci s 0,31 % i Slovenci s 0,3 %.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala slijedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	81.319	51.880 (63,79%)	21.732 (26,72%)	2.764 (3,39%)	4.943 (6,07%)
1981.	78.363	48.129 (61,41%)	18.181 (23,20%)	9.768 (12,46%)	2.285 (2,91%)
1971.	73.863	50.064 (67,77%)	19.671 (26,63%)	1.833 (2,48%)	2.295 (3,10%)

Karlovac (naseljeno mjesto)

• 2001. - 49.082
• 1991. - 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
• 1981. - 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
• 1971. - 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja. Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina

Upravna općina	1880.	1890.	1900.	1910.
Karlovac (novi)	–	–	–	14.992
Banija	2.887	3.191	3.595	–
Švarča	3.175	3.717	3.868	–
Karlovac (stari)	5.824	5.559	5.991	–
Svega	11.886	12.467	13.454	14.992
Vojno žiteljstvo	7	1.678	1.487	1.120
Sveukupno	11.893	14.145	14.941	16.112

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Zgrada Gradskog poglavarstva

Dužnost gradonačelnika od 26. travnja 2007. obnaša Damir Jelić.

Povijest

Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"

Stari grad Dubovac

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan). U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Gospodarstvo

Ovaj članak izgleda kao osobno mišljenje ili priča i možda zahtijeva čišćenje. (Rasprava) Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, budući da je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". "Karlovačka pivovara" počela je slabjeti nakon što je postala dijelom korporacije "Heineken", a posebice nakon niza propusta koji su doveli do smrti Zdravka Martinovića i njegovog psa tokom šetnje kraj takozvanog "Pivovarskog potoka".

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

No, nije sve tako crno. "HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Zapošljava nekoliko stotina ljudi. Ne treba zanemariti niti Alstom Hrvatska koja ima više od 800 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Poznate osobe

Spomenik Radoslavu Lopašiću (rad Ivana Rendića)

• Fran Krsto Frankopan (1643. – 1671.), hrvatski plemić, političar i pisac
• Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), zagrebački biskup
• Lukijan Mušicki (Temerin, 1777. – 1837.), episkop gornjokarlovački; umro u Karlovcu
• Dragojla Jarnević (1812. – 1874.), hrvatska književnica i pjesnikinja
• Vjekoslav Karas (1821. – 1858.), hrvatski slikar
• Radoslav Lopašić (1835. – 1893.), hrvatski povjesničar
• Milan Lenuzzi (1849. – 1924.), najznačajniji zagrebački urbanist kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor tzv. Lenuzzijeve potkove
• Ljudevit Rossi (Senj, 1850. - 1932.), botaničar, planinar (autor djela "Velebitom uzduž i poprijeko"), domobranski časnik, dopisni član JAZU
• Paulina Matijević (1861. – 1926.), znamenita humanitarka i članica srpske zajednice u Hrvatskoj i izvan nje
• Mihajlo Petrović (1863. – 1934.), prvi srpski kirurg
• braća Seljan, Mirko (1871. – 1913.) i Stjepan (1875.–1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike
• Oto Šolc (1913.–1994.), književnik, tajnik Drame HNK, glavni urednik nakladne kuće "Mladost"
• Većeslav Holjevac (1917. – 1970.), najpoznatiji zagrebački gradonačelnik
• Sergije Forenbacher (1921. – 2010.), veterinar i akademik; rođen u Karlovcu
• Dušan Dančuo (1923. – 2009.), pjevač starogradskih pjesama, romansi i šlagera
• Josip Vaništa (1924.), slikar, grafičar, pisac, sveučilišni profesor, akademik
• Stanko Lasić (1927.), književni teoretičar, pisac i povjesničar
• Gajo Petrović (1927. – 1993.), filozof
• Slavko Mihalić (1928. – 2007.), pjesnik i akademik
• Slavko Goldstein (Sarajevo, 1928.), pisac i publicist, suosnivač i prvi predsjednik HSLS-a; djetinjstvo proveo u Karlovcu
• Đorđe Petrović (Moravice, 1933.), akademski slikar
• Boris Mutić (1939. – 2009.), sportski novinar i televizijski komentator
• Zvonko Šiljac, (1944. – 2014.), dirigent, dip.ing.
• Slavko Cvitković (1950.), sportski novinar i televizijski komentator
• Miroslav Brežan (1951.), svjetski poznati taekwondo stručnjak, nositelj crnog pojasa 8. dan, član Kuće slavnih ("Taekwondo Hall of Fame")
• Jelica Pavličić-Štefančić (Slunj, 1954.), atletičarka, višestruka prvakinja Jugoslavije na 100m, 200m i 400m; svjetska rekorderka na 400 m (50.98, 1974.)
• Ivanka Boljkovac (1955.), operna pjevačica, nacionalna prvakinja Opere HNK
• Antun Kraljević (1958. – 2001.), pijanist
• Željko Mavretić, (1961.), književnik
• Daniela Trbović (1963.), televizijska voditeljica
• Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop
• Tomislav Čadež (1969.), novinar, kazališni i književni kritičar
• Zrinka Cvitešić (1979.), kazališna, filmska i televizijska glumica
• Ana Vidović (1980.), Silvije Vidović i Viktor Vidović (1973.), akademski glazbenici
• Goran Jurić (1983.), operni pjevač, član Bavarske državne opere (njem. Bayerische Staatsoper)

• Milan Kovačević, hrv. književnik

Valja napomenuti i da je karlovačku Gimnaziju od 1870. do 1874. godine pohađao i slavni elektroinženjer i izumitelj Nikola Tesla (1856. – 1943.), nesuđeni dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1915. Također, tri je razreda ondašnje realne gimnazije 1920-ih godina u Karlovcu završio i hrvatski književnik i prevoditelj Ivan Goran Kovačić (1913. – 1943.).

Obrazovanje

Osnovna škola Dragojle Jarnević

Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole

• Osnovna škola Banija
• Osnovna škola Braće Seljan
• Osnovna škola Dragojle Jarnević
• Osnovna škola Dubovac
• Osnovna škola Grabrik
• Osnovna škola Mahično
• Osnovna škola Rečica
• Osnovna škola Švarča
• Osnovna škola Turanj
• Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
• Osnovna škola Skakavac

Srednje škole

• Ekonomsko-turistička škola Karlovac
• Gimnazija Karlovac
• Medicinska škola Karlovac
• Mješovito industrijsko-obrtnička škola
• Srednja škola Duga Resa
• Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
• Tehnička škola Karlovac
• Prirodoslovna škola Karlovac
• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
• Glazbena škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

• Veleučilište u Karlovcu
• kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea

Kultura

Zorin dom

Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište ''Zorin dom'', s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća, arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.

Pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.

• Gradsko kazalište Zorin Dom
• Muzeji i galerije
• Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
• Glazbena škola
• Kulturni amaterizam
• Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine. Glazbena Škola Karlovac, jedna od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala. Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove sa renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.

U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.

Spomenici i znamenitosti

• Franjevački samostan i crkva Svetog Trojstva
• Pavlinski samostan u Kamenskom
• Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
• Nacionalno svetilište Svetog Josipa
• Muzej Domovinskog rata
• Zvijezda-povijesni centar Karlovca
• Gradski muzej

Šport

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:

• Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
• Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
• univerzijada 1987. godine
• svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.

Danas su nositelji gradskog športskog života:

• NK Karlovac (bivši prvoligaš)
• Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
• Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
• Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)

Nogometni i malonogometni klubovi

• NK Karlovac
• NK Draganić
• NK Ilovac
• NK Kupa
• NK Korana
• NK Mostanje ALL
• NK Mladost Rečica
• NK Radnik
• NK Rakovac
• NK Šišljavić
• NK Vatrogasac
• NK Frankopan
• ŽNK Ilovac
• ŽNK Tuškani
• MNK Banija

U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".

U Karlovcu djeluje i Mačevalački klub Karlovac, koji je vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad nakon 70 dugih godina izbivanja. U grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.

Gradovi prijatelji

• Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]

Vanjske poveznice

• Grad Karlovac
• Karlovac online - neslužbene stranice