Karlovac

Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja, pogledajte Karlovac (razdvojba).

Karlovac
Grb grada Karlovca
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Površina
- ukupna	402 km2
Nadmorska visina	112 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	59.395 stan.
Gradonačelnik	Damir Mandić
Gradska naselja	53 naselja
Dan grada	13. srpnja
Zaštitnik	Sveti Josip
Poštanski broj	47000
Pozivni broj	+385 (0)47
Autooznaka	KA
Službena stranica	www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Naselja u sastavu Grada Karlovca

Grad se bez naselja Karlovac sastoji od 52 naselja, to su:

• Banska Selnica
• Banski Moravci
• Blatnica Pokupska
• Borlin - smatra se jednom od najljepših gradskih četvrti Karlovca sa najčišćom vodom koja ističe iz prirodnog izvora na Borlinu. Jedan je od mnogih monofunkcijsko-ruralnih satelitskih naselja grada Karlovca.
• Brezova Glava
• Brežani
• Brođani
• Cerovac Vukmanićki
• Donja Trebinja
• Donje Mekušje
• Donje Pokupje
• Donji Sjeničak
• Gornja Trebinja
• Gornje Stative
• Gornji Sjeničak
• Goršćaki
• Husje
• Ivančići Pokupski
• Ivanković Selo
• Ivošević Selo
• Kamensko
• Kablar, Karasi
• Karlovac
• Klipino Brdo
• Kljaić Brdo
• Knez Gorica
• Kobilić Pokupski
• Konjkovsko
• Koritinja
• Ladvenjak
• Lipje
• Luka Pokupska
• Mahićno
• Manjerovići
• Okić
• Popović Brdo
• Priselci
• Rečica
• Ribari
• Skakavac
• Slunjska Selnica
• Slunjski Moravci
• Šebreki
• Šišljavić
• Tušilović
• Tuškani
• Udbinja
• Utinja
• Vodostaj
• Vukmanić
• Vukoder
• Zadobarje
• Zagraj
• Zamršje

Zemljopis

Korana

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova", osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Gradske četvrti

Željeznički kolodvor

Ulica u središtu grada

• Banija - najveća četvrt u Karlovcu, rijeka Kupa je dijeli od Gaze
• Brodarci - najsjevernija četvrt grada Karlovca
• Stari centar - najstarija gradska četvrt, sjedište poglavara koji su izgradili Karlovac, gospodska četvrt
• Drežnik
• Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15. i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
• Ilovac
• Grabrik
• Gradac
• Hrnetić
• Logorište
• Luščić
• Jamadol
• Mala Švarča - četvrt između rijeka Mrežnice i Korane, južno od Švarče
• Mostanje
• Novi centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
• Orlovac
• Rakovac
• Švarča (ranije Velika Švarča)
• Turanj - u južnom dijelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji je Muzej Domovinskog rata.
• Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U centru Zvijezde nalazi se crkva Svetog Trojstva, koja je i najstarija građevina u gradu.
• Gaza - Između Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijanskoga mosta jedna je od znamenitosti tog dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo oveće prognaničko naselje.

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 55.705 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 46.833 (popis 2011.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 88.21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	81.319	51.880 (63,79%)	21.732 (26,72%)	2.764 (3,39%)	4.943 (6,07%)
1981.	78.363	48.129 (61,41%)	18.181 (23,20%)	9.768 (12,46%)	2.285 (2,91%)
1971.	73.863	50.064 (67,77%)	19.671 (26,63%)	1.833 (2,48%)	2.295 (3,10%)

Karlovac (naseljeno mjesto)

• 2001. - 49.082
• 1991. - 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
• 1981. - 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
• 1971. - 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja. Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina

Upravna općina	1880.	1890.	1900.	1910.
Karlovac (novi)	–	–	–	14.992
Banija	2.887	3.191	3.595	–
Švarča	3.175	3.717	3.868	–
Karlovac (stari)	5.824	5.559	5.991	–
Svega	11.886	12.467	13.454	14.992
Vojno žiteljstvo	7	1.678	1.487	1.120
Sveukupno	11.893	14.145	14.941	16.112

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Zgrada Gradskog poglavarstva

Dužnost gradonačelnika od svibnja 2017. obnaša Damir Mandić.

Povijest

Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"

Stari grad Dubovac

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan). U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Poznati ljudi

Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Karlovcu.

• Popis poznatih osoba iz Karlovca

Gospodarstvo

Ovaj odlomak ili članak sadrži tekst koji nije pisan enciklopedijskim stilom te ga valja doraditi i možebitno skratiti. (Rasprava) Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, budući da je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina, te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". "Karlovačka pivovara" počela je slabjeti nakon što je postala dijelom korporacije "Heineken", a posebice nakon niza propusta koji su doveli do smrti Zdravka Martinovića i njegovog psa tokom šetnje kraj takozvanog "Pivovarskog potoka".

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

"HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Trenutno zapošljava oko 1600 ljudi. Ne treba zanemariti niti Alstom Hrvatska koja ima više od 800 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Obrazovanje

Osnovna škola Dragojle Jarnević

Osnovna škola "Braća Seljan"

Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole

• Osnovna škola Banija
• Osnovna škola "Braća Seljan"
• Osnovna škola Dragojle Jarnević
• Osnovna škola Dubovac
• Osnovna škola Grabrik
• Osnovna škola Mahično
• Osnovna škola Rečica
• Osnovna škola Švarča
• Osnovna škola Turanj
• Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
• Osnovna škola Skakavac

Srednje škole

• Ekonomsko-turistička škola Karlovac
• Gimnazija Karlovac (www.gimnazija-karlovac.hr)
• Medicinska škola Karlovac
• Mješovito industrijsko-obrtnička škola
• Srednja škola Duga Resa
• Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
• Tehnička škola Karlovac
• Prirodoslovna škola Karlovac
• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
• Glazbena škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

• Veleučilište u Karlovcu
• kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea

Kultura

Zorin dom

Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište ''Zorin dom'', s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća, arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.

Pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.

• Gradsko kazalište Zorin Dom
• Muzeji i galerije
• Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
• Glazbena škola
• Kulturni amaterizam
• Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine. Glazbena Škola Karlovac, jedna od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala. Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove sa renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.

U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.

Spomenici i znamenitosti

• Franjevački samostan i crkva Svetog Trojstva
• Pavlinski samostan u Kamenskom
• Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
• Nacionalno svetilište Svetog Josipa
• Muzej Domovinskog rata
• Zvijezda-povijesni centar Karlovca
• Gradski muzej

Šport

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:

• Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
• Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
• univerzijada 1987. godine
• svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.

Danas su nositelji gradskog športskog života:

• NK Karlovac (bivši prvoligaš)
• Gimnastički klub Sokol Karlovac (osnovan 1885. godine)
• Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
• Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
• Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)
• Kickboxing klub Tigar Karlovac (jedan od najboljih Hrvatskih kickboxing klubova i organizator Europskog kupa " Karlovac Open", koji svake godine okuplja više od 1.500 natjecatelja iz 25 država)

U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".

U Karlovcu djeluje i Mačevalački klub Karlovac, koji je vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad nakon 70 dugih godina izbivanja. U grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.

Od 1954. održava se Karlovačka veslačka regata.

Održava se trkačka utrka Karlovački cener koja se odvija u povijesnoj gradskoj jezgri – Zvijezdi.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu i u Hrvatskoj (neovisno o današnjem teritoriju) organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Gradovi prijatelji

• Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]

Vanjske poveznice

• Grad Karlovac
• Karlovac online - neslužbene stranice