Karlovac

Karlovac | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Županija | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Površina | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- ukupna | 402 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nadmorska visina | 112 mnm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2011.) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- ukupno | 55.705 stan. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- gradsko naselje | 46.833 stan. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gradonačelnik | Damir Mandić | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gradska naselja | 52 naselja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dan grada | 13. srpnja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zaštitnik | Sveti Josip | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Poštanski broj | 47000 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pozivni broj | +385 (0)47 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Autooznaka | KA | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Službena stranica | www.karlovac.hr | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zemljovid | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() Karlovac na zemljovidu Hrvatske |
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",[1] osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.[2] Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).[2][3] U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.[2]
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.
Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Područje Grada Karlovca ima 55.705 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 46.833 (popis 2011.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 88.21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 81.319 | 51.880 (63,79%) | 21.732 (26,72%) | 2.764 (3,39%) | 4.943 (6,07%) |
1981. | 78.363 | 48.129 (61,41%) | 18.181 (23,20%) | 9.768 (12,46%) | 2.285 (2,91%) |
1971. | 73.863 | 50.064 (67,77%) | 19.671 (26,63%) | 1.833 (2,48%) | 2.295 (3,10%) |
Karlovac (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]
- 2011. – 46.833
- 2001. – 49.082
- 1991. – 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
- 1981. – 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
- 1971. – 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)
Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja.[4] Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.
Upravna općina | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. |
---|---|---|---|---|
Karlovac (novi) | – | – | – | 14.992 |
Banija | 2.887 | 3.191 | 3.595 | – |
Švarča | 3.175 | 3.717 | 3.868 | – |
Karlovac (stari) | 5.824 | 5.559 | 5.991 | – |
Svega | 11.886 | 12.467 | 13.454 | 14.992 |
Vojno žiteljstvo | 7 | 1.678 | 1.487 | 1.120 |
Sveukupno | 11.893 | 14.145 | 14.941 | 16.112 |
- Izvor
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava[uredi | uredi kôd]
Gradska naselja[uredi | uredi kôd]
Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:[5]
- Banski Kovačevac, 90 stan.
- Banski Moravci, 68 stan.
- Blatnica Pokupska, 31 stan.
- Brezova Glava, 135 stan.
- Brežani, 129 stan.
- Brođani, 141 stan.
- Cerovac Vukmanićki, 902 stan.
- Donja Trebinja, 22 stan.
- Donje Mekušje, 207 stan.
- Donji Sjeničak, 69 stan.
- Gornja Trebinja, 169 stan.
- Gornje Stative, 385 stan.
- Gornji Sjeničak, 150 stan.
- Goršćaki, 119 stan.
- Husje, 176 stan.
- Ivančići Pokupski, 11 stan.
- Ivanković Selo, 25 stan.
- Ivošević Selo, 7 stan.
- Kablar, 122 stan.
- Karasi, 50 stan.
- Karlovac, 46.833 stan.
- Klipino Brdo, 14 stan.
- Kljaić Brdo, 18 stan.
- Knez Gorica, 111 stan.
- Kobilić Pokupski, 43 stan.
- Konjkovsko, 6 stan.
- Koritinja, 113 stan.
- Ladvenjak, 382 stan.
- Lipje, 48 stan.
- Luka Pokupska, 360 stan.
- Mahićno, 522 stan.
- Manjerovići, 32 stan.
- Okić, 64 stan.
- Popović Brdo, 224 stan.
- Priselci, 96 stan.
- Rečica, 538 stan.
- Ribari, 108 stan.
- Skakavac, 233 stan.
- Slunjska Selnica, 78 stan.
- Slunjski Moravci, 85 stan.
- Šebreki, nenaseljeno
- Šišljavić, 457 stan.
- Tušilović, 631 stan.
- Tuškani, 216 stan.
- Udbinja, 63 stan.
- Utinja, 5 stan.
- Vodostaj, 504 stan.
- Vukmanić, 207 stan.
- Vukoder, 103 stan.
- Zadobarje, 373 stan.
- Zagraj, 63 stan.
- Zamršje, 167 stan.
Gradske četvrti i mjesni odbori[uredi | uredi kôd]
Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.[6]
Gradske četvrti su:
- Banija
- Drežnik-Hrnetić
- Dubovac
- Gaza
- Grabrik
- Luščić-Jamadol
- Mostanje
- Novi centar
- Rakovac
- Švarča
- Turanj
- Zvijezda
Mjesni odbori su:
- Popović Brdo
- Borlin
- Cerovac Vukmanićki
- Donje Pokupje
- Gornje Mekušje
- Gornje Stative
- Gradac
- Kablar
- Kamensko
- Knez Gorica
- Ladvenjak-Selišće
- Logorište
- Mahično-Tuškani
- Mala Jelsa
- Mala Švarča
- Orlovac
- Pokupska dolina
- Rečica
- Sjeničak-Utinja
- Skakavac
- Šišljavić
- Tušilović
- Velika Jelsa
- Vukmanić
- Zadobarje
- Zagrad - Kalvarija - Vučjak
Dužnost gradonačelnika od svibnja 2017. obnaša Damir Mandić.
Službena obilježja[uredi | uredi kôd]
Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.
Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.
Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.[7] Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su šahovnica, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.
Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.
Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,[8] a izradila ga je IKOM kovnica.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.
Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina, te stara i slavna "Karlovačka pivovara".
Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". Karlovačka pivovara danas je dio grupacije Heineken.
Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.
"HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Trenutno zapošljava oko 1000 ljudi. Ne treba zanemariti niti General Electric Hrvatska koja ima više od 500 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Osnovne škole[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola Banija
- Osnovna škola "Braća Seljan"
- Osnovna škola Dragojle Jarnević
- Osnovna škola Dubovac
- Osnovna škola Grabrik
- Osnovna škola Mahično
- Osnovna škola Rečica
- Osnovna škola Švarča
- Osnovna škola Turanj
- Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
- Osnovna škola Skakavac
Srednje škole[uredi | uredi kôd]
- Ekonomsko-turistička škola Karlovac
- Gimnazija Karlovac[9]
- Glazbena škola Karlovac[10]
- Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.[11] Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.[12]
- Medicinska škola Karlovac[13]
- Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac[14]
- Prirodoslovna škola Karlovac[15]
- Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac[16]
- Tehnička škola Karlovac
- Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac[17]
Visokoškolske ustanove[uredi | uredi kôd]
- Veleučilište u Karlovcu
- kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea
Kultura[uredi | uredi kôd]
Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica.
- Gradsko kazalište Zorin dom
- Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište Zorin dom, s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.
- Gradski muzej Karlovac
- U sklopu Gradskog muzeja Karlovac djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te Galerija Vjekoslav Karas, Branič kula Starog grada Dubovca, Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću.
- Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
Religija[uredi | uredi kôd]
- Nacionalno svetište sv. Josipa
- Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[19] Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.
- Gornjokarlovačka eparhija
- U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Franjevački samostan i crkva Svetog Trojstva
- Nacionalno svetilište Svetog Josipa
- Pavlinski samostan u Kamenskom
- Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
- Zvijezda-povijesni centar Karlovca
- Školska športska dvorana Mladost, zaštićeni spomenik arhitekture[20]
- U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.[1]
- Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća,[21] arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.
Šport[uredi | uredi kôd]
- Povijest
Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:
- Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
- Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
- univerzijada 1987. godine
- Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene - Hrvatska 2003.
U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.[22] Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31).[22] 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.[23]
Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu i u Hrvatskoj (neovisno o današnjem teritoriju) organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.[24][25][26]
- Karlovački športski klubovi
- Nogometni klub Karlovac 1919, nekadašnji hrvatski prvoligaš
- Gimnastički klub Sokol Karlovac, osnovan 1885. godine
- Odbojkaški klub Karlovac, hrvatski prvoligaš i sudionik europskih kupova
- Hrvatski rukometni klub Karlovac, hrvatski prvoligaš
- Baseball klub Kelteks, osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine
- Kickboxing klub Tigar Karlovac, jedan od najuspješnijih hrvatskih kickboxing klubova te organizator turnira WAKO Europskog kupa - "Karlovac Open" (od 2011.), koji svake godine okuplja više od 1.500 natjecatelja iz 25 država)[27][28][29]
- Klub hokeja na ledu Karlovac
- Mačevalački klub Karlovac, klub je nakon 70 dugih godina vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.
- Karlovačke športske manifestacije
- Karlovačka veslačka regata, održava se od 1954. godine
- Karlovački cener, utrka koja se odvija u povijesnoj gradskoj jezgri – Zvijezdi. 2020. dobila IAAF status "Bronze Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s "Label" statusom.[30]
- Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1] Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2007.
Poznati ljudi[uredi | uredi kôd]
Poznate osobe koje su se rodile, živjele i/ili radile u Karlovcu.
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Ivan Ott (glavni urednik), Karlovački leksikon, Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : Gradski muzej : Školska knjiga, Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Vrbanićev perivoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. travnja 2014. Pristupljeno 11. svibnja 2014. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ a b c Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2014., KAportal, 13. travnja 2014.
- ↑ Pravaštvo u Karlovcu Inačica izvorne stranice arhivirana 10. srpnja 2014., Pravaši, nacionalni pravaški glasnik
- ↑ Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Karlovac. dzs.hr. 2011. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
- ↑ Gradske četvrti / Mjesni odbori. karlovac.hr. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
- ↑ Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca (PDF). Pristupljeno 27. prosinca 2020.
- ↑ Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia). Pristupljeno 28. prosinca 2020.
- ↑ Gimnazija Karlovac, www.gimnazija-karlovac.hr
- ↑ Glazbena škola Karlovac, www.glazbena-ka.hr
- ↑ Glazbena Škola Karlovac. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. veljače 2015. Pristupljeno 2. veljače 2015. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Karlovac Piano Festival
- ↑ Medicinska škola Karlovac Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-medicinska-ka.skole.hr
- ↑ Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-mios-ka.skole.hr
- ↑ Prirodoslovna škola Karlovac Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr
- ↑ Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr
- ↑ Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=53 Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2013. Preuzeto 7. prosinca 2012.
- ↑ Aktiviraj Karlovac Luka Krmpotić: Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.
- ↑ Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.
- ↑ a b KAportal Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2015. Tihomir Ivka: KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu, 10. lipnja 2012.
- ↑ KAportal Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2011. KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci, 3. srpnja 2011.
- ↑ Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.
- ↑ Hans Schäfer, 1930
- ↑ Židovi u Karlovcu. Paviljon Katzler. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2013. Pristupljeno 16. prosinca 2013.
- ↑ www.radio-mreznica.hr – Pavlaković, Javorović i Brkić državni prvaci Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2016. (objavljeno 1. svibnja 2016.), pristupljeno 9. svibnja 2016.
- ↑ www.radio-mreznica.hr – Matko Živčić zlatni na Svjetskom kupu Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2016. (objavljeno 19. travnja 2016.), pristupljeno 9. svibnja 2016.
- ↑ www.kickboxing.com.hr – European Cup – Karlovac Open 2016, pristupljeno 9. svibnja 2016.
- ↑ https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Grad Karlovac, službeno mrežno mjesto
- Turistička zajednica grada Karlovca, službeno mrežno mjesto
- Josip Kraš, Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
|