Koordinate: 45°30′N 15°32′E / 45.50°N 15.54°E / 45.50; 15.54

Karlovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja pogledajte Karlovac (razdvojba).
Karlovac
Zastava Grada Karlovca.svg
Zastava grada Karlovca
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva
i središnji gradski trg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Karlovac county.svg Karlovačka
Površina
 - ukupna 402 km2
Nadmorska visina 112 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 55.705 stan.
 - gradsko naselje 46.833 stan.
Broj stanovnika
Karlovac, Karlovačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Banska Selnica 122 90 63
Banski Moravci 101 68 37
Blatnica Pokupska 59 31 32
Brezova Glava 192 135 142
Brežani 146 129 107
Brođani 124 141 38
Cerovac Vukmanićki 800 902 787
Donja Trebinja 21 22 10
Donje Mekušje 232 207 193
Donji Sjeničak 115 69 52
Gornja Trebinja 236 169 145
Gornje Stative 447 385 393
Gornji Sjeničak 146 150 79
Goršćaki 139 119 121
Husje 201 176 153
Ivanković Selo 27 25 3
Ivančići Pokupski 16 11 11
Ivošević Selo 13 7 4
Kablar 205 122 82
Karasi 71 50 54
Karlovac 49082 46833 41869
Klipino Brdo 18 14 6
Kljaić Brdo 14 18 13
Knez Gorica 109 111 106
Kobilić Pokupski 71 43 35
Konjkovsko 5 6 6
Koritinja 110 113 82
Ladvenjak 413 382 402
Lipje 72 48 39
Luka Pokupska 410 360 328
Mahićno 546 522 456
Manjerovići 53 32 8
Okić (Karlovac) 55 64 43
Popović Brdo 301 224 200
Priselci 101 96 95
Rečica 629 538 489
Ribari 153 108 77
Skakavac 326 233 227
Slunjska Selnica 116 78 65
Slunjski Moravci 93 85 55
Tušilović 511 631 532
Tuškani 228 216 239
Udbinja 78 63 41
Utinja 10 5 2
Vodostaj 705 504 298
Vukmanić 261 207 194
Vukoder 115 103 88
Zadobarje 412 373 315
Zagraj 52 63 59
Zamršje 219 167 144
Šebreki - - -
Šišljavić 714 457 358

Ukupno
[uredi]
59395 55705 49377
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Damir Mandić
Gradska naselja 52 naselja
Dan grada 13. srpnja
Zaštitnik Sveti Josip
Poštanski broj 47000
Pozivni broj +385 (0)47
Autooznaka KA
Službena stranica www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac na karti Hrvatska
Karlovac
Karlovac
Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Korana
Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",[1] osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stari grad Dubovac
Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.[2] Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.[3] Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).[3][4] U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.[3]

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Područje Grada Karlovca ima 55.705 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 46.833 (popis 2011.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 88.21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 81.319 51.880 (63,79%) 21.732 (26,72%) 2.764 (3,39%) 4.943 (6,07%)
1981. 78.363 48.129 (61,41%) 18.181 (23,20%) 9.768 (12,46%) 2.285 (2,91%)
1971. 73.863 50.064 (67,77%) 19.671 (26,63%) 1.833 (2,48%) 2.295 (3,10%)

Karlovac (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2011. – 46.833
  • 2001. – 49.082
  • 1991. – 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
  • 1981. – 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
  • 1971. – 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja.[5] Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina
Upravna općina 1880. 1890. 1900. 1910.
Karlovac (novi) 14.992
Banija 2.887 3.191 3.595
Švarča 3.175 3.717 3.868
Karlovac (stari) 5.824 5.559 5.991
Svega 11.886 12.467 13.454 14.992
Vojno žiteljstvo 7 1.678 1.487 1.120
Sveukupno 11.893 14.145 14.941 16.112
Zgrada Gradskog poglavarstva
Gradski lanac ili lanac gradonačelnika
Izvor
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Grad Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
24865
26964
26947
30339
32608
34713
35171
41120
44974
50342
58013
63887
69622
73426
59395
55705
49377
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
9968
11175
12198
12912
15442
16667
17448
21877
26690
31842
40180
47543
55031
59999
49082
46833
41869
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:[6]

Gradske četvrti i mjesni odbori[uredi | uredi kôd]

Željeznički kolodvor
Ulica u središtu grada

Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.[7]

Dužnost gradonačelnika od svibnja 2017. obnaša Damir Mandić.

Službena obilježja[uredi | uredi kôd]

Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.

Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.

Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.[8] Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su šahovnica, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.

Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.

Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,[9] a izradila ga je IKOM kovnica.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina, te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". Karlovačka pivovara danas je dio grupacije Heineken.

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

"HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Trenutno zapošljava oko 1000 ljudi. Ne treba zanemariti niti General Electric Hrvatska koja ima više od 500 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola Dragojle Jarnević
Osnovna škola "Braća Seljan"
Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Banija
  • Osnovna škola "Braća Seljan"
  • Osnovna škola Dragojle Jarnević
  • Osnovna škola Dubovac
  • Osnovna škola Grabrik
  • Osnovna škola Mahično
  • Osnovna škola Rečica
  • Osnovna škola Švarča
  • Osnovna škola Turanj
  • Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
  • Osnovna škola Skakavac

Srednje škole[uredi | uredi kôd]

Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.[12] Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.[13]
  • Medicinska škola Karlovac[14]
  • Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac[15]
  • Prirodoslovna škola Karlovac[16]
  • Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac[17]
  • Tehnička škola Karlovac
  • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac[18]

Visokoškolske ustanove[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Zorin dom
Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica.

  • Gradsko kazalište Zorin dom
Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište Zorin dom, s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.
  • Gradski muzej Karlovac
U sklopu Gradskog muzeja Karlovac djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te Galerija Vjekoslav Karas, Branič kula Starog grada Dubovca, Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću.
  • Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
Pri Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić djeluje i Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.[19]

Religija[uredi | uredi kôd]

  • Nacionalno svetište sv. Josipa
Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[20] Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.
  • Gornjokarlovačka eparhija
U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Povijesni pečat Grada Karlovca

Šport[uredi | uredi kôd]

Povijest

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.[23] Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31).[23] 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.[24]

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu i u Hrvatskoj (neovisno o današnjem teritoriju) organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.[25][26][27]

Karlovački športski klubovi
Karlovačke športske manifestacije
  • Karlovačka veslačka regata, održava se od 1954. godine
  • Karlovački cener, utrka koja se odvija u povijesnoj gradskoj jezgri – Zvijezdi. 2020. dobila IAAF status "Bronze Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s "Label" statusom.[31]
  • Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

  • Flag of the United States.svg Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2007.

Poznati ljudi[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe koje su se rodile, živjele i/ili radile u Karlovcu.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • Ivan Ott (glavni urednik), Karlovački leksikon, Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : Gradski muzej : Školska knjiga, Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Vrbanićev perivoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. travnja 2014. Pristupljeno 11. svibnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Vaniček, Franz. 1875. Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Orginalquellen und Quellenwerken geschöpft. str. 49
  3. a b c Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2014., KAportal, 13. travnja 2014.
  4. Pravaštvo u KarlovcuInačica izvorne stranice arhivirana 10. srpnja 2014., Pravaši, nacionalni pravaški glasnik
  5. Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8.
  6. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Karlovac. dzs.hr. 2011. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
  7. Gradske četvrti / Mjesni odbori. karlovac.hr. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
  8. Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca (PDF). Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  9. Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia). Pristupljeno 28. prosinca 2020.
  10. Gimnazija Karlovac, www.gimnazija-karlovac.hr
  11. Glazbena škola Karlovac, www.glazbena-ka.hr
  12. Glazbena Škola Karlovac. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. veljače 2015. Pristupljeno 2. veljače 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. Karlovac Piano Festival
  14. Medicinska škola KarlovacInačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-medicinska-ka.skole.hr
  15. Mješovita industrijsko-obrtnička škola KarlovacInačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-mios-ka.skole.hr
  16. Prirodoslovna škola KarlovacInačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr
  17. Šumarska i drvodjeljska škola KarlovacInačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr
  18. Trgovačko-ugostiteljska škola KarlovacInačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021., ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr
  19. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  20. http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=53Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2013. Preuzeto 7. prosinca 2012.
  21. Aktiviraj Karlovac Luka Krmpotić: Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.
  22. Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.
  23. a b KAportalInačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2015. Tihomir Ivka: KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu, 10. lipnja 2012.
  24. KAportalInačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2011. KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci, 3. srpnja 2011.
  25. Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.
  26. Hans Schäfer, 1930
  27. Židovi u Karlovcu. Paviljon Katzler. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2013. Pristupljeno 16. prosinca 2013.
  28. www.radio-mreznica.hr – Pavlaković, Javorović i Brkić državni prvaciInačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2016. (objavljeno 1. svibnja 2016.), pristupljeno 9. svibnja 2016.
  29. www.radio-mreznica.hr – Matko Živčić zlatni na Svjetskom kupuInačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2016. (objavljeno 19. travnja 2016.), pristupljeno 9. svibnja 2016.
  30. www.kickboxing.com.hr – European Cup – Karlovac Open 2016, pristupljeno 9. svibnja 2016.
  31. https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Karlovac
Mrežna mjesta