Karlovac

Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja pogledajte Karlovac (razdvojba).

Karlovac
Zastava grada Karlovca	Grb grada Karlovca
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Površina
- ukupna	402 km2
Nadmorska visina	112 mnm
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	55.705 stan.
- gradsko naselje	46.833 stan.
Broj stanovnika Karlovac, Karlovačka [uredi] Naselje 2001. 2011. 2021. Popis naselja Banska Selnica 122 90 63 Banski Moravci 101 68 37 Blatnica Pokupska 59 31 32 Brezova Glava 192 135 142 Brežani 146 129 107 Brođani 124 141 38 Cerovac Vukmanićki 800 902 787 Donja Trebinja 21 22 10 Donje Mekušje 232 207 193 Donji Sjeničak 115 69 52 Gornja Trebinja 236 169 145 Gornje Stative 447 385 393 Gornji Sjeničak 146 150 79 Goršćaki 139 119 121 Husje 201 176 153 Ivanković Selo 27 25 3 Ivančići Pokupski 16 11 11 Ivošević Selo 13 7 4 Kablar 205 122 82 Karasi 71 50 54 Karlovac 49082 46833 41869 Klipino Brdo 18 14 6 Kljaić Brdo 14 18 13 Knez Gorica 109 111 106 Kobilić Pokupski 71 43 35 Konjkovsko 5 6 6 Koritinja 110 113 82 Ladvenjak 413 382 402 Lipje 72 48 39 Luka Pokupska 410 360 328 Mahićno 546 522 456 Manjerovići 53 32 8 Okić (Karlovac) 55 64 43 Popović Brdo 301 224 200 Priselci 101 96 95 Rečica 629 538 489 Ribari 153 108 77 Skakavac 326 233 227 Slunjska Selnica 116 78 65 Slunjski Moravci 93 85 55 Tušilović 511 631 532 Tuškani 228 216 239 Udbinja 78 63 41 Utinja 10 5 2 Vodostaj 705 504 298 Vukmanić 261 207 194 Vukoder 115 103 88 Zadobarje 412 373 315 Zagraj 52 63 59 Zamršje 219 167 144 Šebreki - - - Šišljavić 714 457 358 Ukupno [uredi] 59395 55705 49377 Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Gradonačelnik	Damir Mandić
Gradska naselja	52 naselja
Dan grada	13. srpnja
Zaštitnik	Sveti Josip
Poštanski broj	47000
Pozivni broj	+385 (0)47
Autooznaka	KA
Službena stranica	www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Zemljopis

Korana

Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova", osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Povijest

Stari grad Dubovac

Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan). U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 55.705 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 46.833 (popis 2011.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 88.21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	81.319	51.880 (63,79%)	21.732 (26,72%)	2.764 (3,39%)	4.943 (6,07%)
1981.	78.363	48.129 (61,41%)	18.181 (23,20%)	9.768 (12,46%)	2.285 (2,91%)
1971.	73.863	50.064 (67,77%)	19.671 (26,63%)	1.833 (2,48%)	2.295 (3,10%)

Karlovac (naseljeno mjesto)

• 2011. – 46.833
• 2001. – 49.082
• 1991. – 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
• 1981. – 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
• 1971. – 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja. Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina

Upravna općina	1880.	1890.	1900.	1910.
Karlovac (novi)	–	–	–	14.992
Banija	2.887	3.191	3.595	–
Švarča	3.175	3.717	3.868	–
Karlovac (stari)	5.824	5.559	5.991	–
Svega	11.886	12.467	13.454	14.992
Vojno žiteljstvo	7	1.678	1.487	1.120
Sveukupno	11.893	14.145	14.941	16.112

Zgrada Gradskog poglavarstva

Gradski lanac ili lanac gradonačelnika

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Grad Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	24865	26964	26947	30339	32608	34713	35171	41120	44974	50342	58013	63887	69622	73426	59395	55705	49377
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	9968	11175	12198	12912	15442	16667	17448	21877	26690	31842	40180	47543	55031	59999	49082	46833	41869
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Gradska naselja

Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:

• Banski Kovačevac, 90 stan.
• Banski Moravci, 68 stan.
• Blatnica Pokupska, 31 stan.
• Brezova Glava, 135 stan.
• Brežani, 129 stan.
• Brođani, 141 stan.
• Cerovac Vukmanićki, 902 stan.
• Donja Trebinja, 22 stan.
• Donje Mekušje, 207 stan.
• Donji Sjeničak, 69 stan.
• Gornja Trebinja, 169 stan.
• Gornje Stative, 385 stan.
• Gornji Sjeničak, 150 stan.
• Goršćaki, 119 stan.
• Husje, 176 stan.
• Ivančići Pokupski, 11 stan.
• Ivanković Selo, 25 stan.
• Ivošević Selo, 7 stan.
• Kablar, 122 stan.
• Karasi, 50 stan.
• Karlovac, 46.833 stan.
• Klipino Brdo, 14 stan.
• Kljaić Brdo, 18 stan.
• Knez Gorica, 111 stan.
• Kobilić Pokupski, 43 stan.
• Konjkovsko, 6 stan.
• Koritinja, 113 stan.
• Ladvenjak, 382 stan.
• Lipje, 48 stan.
• Luka Pokupska, 360 stan.
• Mahićno, 522 stan.
• Manjerovići, 32 stan.
• Okić, 64 stan.
• Popović Brdo, 224 stan.
• Priselci, 96 stan.
• Rečica, 538 stan.
• Ribari, 108 stan.
• Skakavac, 233 stan.
• Slunjska Selnica, 78 stan.
• Slunjski Moravci, 85 stan.
• Šebreki, nenaseljeno
• Šišljavić, 457 stan.
• Tušilović, 631 stan.
• Tuškani, 216 stan.
• Udbinja, 63 stan.
• Utinja, 5 stan.
• Vodostaj, 504 stan.
• Vukmanić, 207 stan.
• Vukoder, 103 stan.
• Zadobarje, 373 stan.
• Zagraj, 63 stan.
• Zamršje, 167 stan.

Gradske četvrti i mjesni odbori

Željeznički kolodvor

Ulica u središtu grada

Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.

Gradske četvrti su:

• Banija
• Drežnik-Hrnetić
• Dubovac
• Gaza
• Grabrik
• Luščić-Jamadol
• Mostanje
• Novi centar
• Rakovac
• Švarča
• Turanj
• Zvijezda

Mjesni odbori su:

• Popović Brdo
• Borlin
• Cerovac Vukmanićki
• Donje Pokupje
• Gornje Mekušje
• Gornje Stative
• Gradac
• Kablar
• Kamensko
• Knez Gorica
• Ladvenjak-Selišće
• Logorište
• Mahično-Tuškani
• Mala Jelsa
• Mala Švarča
• Orlovac
• Pokupska dolina
• Rečica
• Sjeničak-Utinja
• Skakavac
• Šišljavić
• Tušilović
• Velika Jelsa
• Vukmanić
• Zadobarje
• Zagrad - Kalvarija - Vučjak

Dužnost gradonačelnika od svibnja 2017. obnaša Damir Mandić.

Službena obilježja

Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.

Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.

Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine. Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su šahovnica, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.

Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.

Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković, a izradila ga je IKOM kovnica.

Gospodarstvo

Ovaj odlomak ili članak sadrži tekst koji nije pisan enciklopedijskim stilom te ga valja doraditi i možebitno skratiti. (Rasprava) Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina, te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". Karlovačka pivovara danas je dio grupacije Heineken.

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

"HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Trenutno zapošljava oko 1000 ljudi. Ne treba zanemariti niti General Electric Hrvatska koja ima više od 500 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Obrazovanje

Osnovna škola Dragojle Jarnević

Osnovna škola "Braća Seljan"

Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole

• Osnovna škola Banija
• Osnovna škola "Braća Seljan"
• Osnovna škola Dragojle Jarnević
• Osnovna škola Dubovac
• Osnovna škola Grabrik
• Osnovna škola Mahično
• Osnovna škola Rečica
• Osnovna škola Švarča
• Osnovna škola Turanj
• Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
• Osnovna škola Skakavac

Srednje škole

• Ekonomsko-turistička škola Karlovac
• Gimnazija Karlovac
• Glazbena škola Karlovac

Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala. Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.

• Medicinska škola Karlovac
• Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac
• Prirodoslovna škola Karlovac
• Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
• Tehnička škola Karlovac
• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

• Veleučilište u Karlovcu
• kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea

Kultura

Zorin dom

Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica.

• Gradsko kazalište Zorin dom

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište Zorin dom, s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

• Gradski muzej Karlovac

U sklopu Gradskog muzeja Karlovac djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te Galerija Vjekoslav Karas, Branič kula Starog grada Dubovca, Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću.

• Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić

Pri Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić djeluje i Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.

Religija

• Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.

• Gornjokarlovačka eparhija

U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve.

Spomenici i znamenitosti

Povijesni pečat Grada Karlovca

• Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva
• Nacionalno svetilište Svetog Josipa
• Pavlinski samostan u Kamenskom
• Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
• Zvijezda-povijesni centar Karlovca
• Školska športska dvorana Mladost, zaštićeni spomenik arhitekture
• U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.
• Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća, arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.

Šport

Povijest

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:

• Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
• Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
• univerzijada 1987. godine
• Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu i u Hrvatskoj (neovisno o današnjem teritoriju) organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.

Karlovački športski klubovi

• Nogometni klub Karlovac 1919, nekadašnji hrvatski prvoligaš
• Gimnastički klub Sokol Karlovac, osnovan 1885. godine
• Odbojkaški klub Karlovac, hrvatski prvoligaš i sudionik europskih kupova
• Hrvatski rukometni klub Karlovac, hrvatski prvoligaš
• Baseball klub Kelteks, osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine
• Kickboxing klub Tigar Karlovac, jedan od najuspješnijih hrvatskih kickboxing klubova te organizator turnira WAKO Europskog kupa - "Karlovac Open" (od 2011.), koji svake godine okuplja više od 1.500 natjecatelja iz 25 država)
• Klub hokeja na ledu Karlovac
• Mačevalački klub Karlovac, klub je nakon 70 dugih godina vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.

Karlovačke športske manifestacije

• Karlovačka veslačka regata, održava se od 1954. godine
• Karlovački cener, utrka koja se odvija u povijesnoj gradskoj jezgri – Zvijezdi. 2020. dobila IAAF status "Bronze Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s "Label" statusom.
• Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine

Gradovi prijatelji

• Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]  Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2007.

Poznati ljudi

Poznate osobe koje su se rodile, živjele i/ili radile u Karlovcu.

• Popis poznatih osoba iz Karlovca

Zanimljivosti

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Bibliografija

• Ivan Ott (glavni urednik), Karlovački leksikon, Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : Gradski muzej : Školska knjiga, Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

• Grad Karlovac, službeno mrežno mjesto
• Turistička zajednica grada Karlovca, službeno mrežno mjesto
• Josip Kraš, Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine