Prijeđi na sadržaj

Karlovac

Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja, pogledajte Karlovac (razdvojba).
Karlovac

Zastava grada Karlovca
Država Hrvatska
Županija Karlovačka
GradonačelnikDamir Mandić (HDZ)
Naselja52 gradska naselja
Površina401,1 km2[1]
Površina središta95,3 km2
Koordinate45°30′N 15°32′E / 45.50°N 15.54°E / 45.50; 15.54
Stanovništvo (2021.)
 ukupno49 377[2]
 – gustoća123 st./km2
 urbano41 869
 – gustoća439 st./km2
Svetac zaštitnikSveti Josip
Dan mjesta13. srpnja
Odredišna pošta47000 Karlovac[3]
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaKA
Stranicakarlovac.hr

Zemljovid

Karlovac na zemljovidu Hrvatske
Karlovac
Karlovac

Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – Kupi, Korani, Dobri i Mrežnici – i „grad parkova”.[4] Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Sredozemlju.

Uz brojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",[4] osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Karlovac ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od 20°C do 25°C, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko 0°C, koje mogu pasti ispod –10°C. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je 5. srpnja 1950. i iznosi 42,4°C, dok je najmanja izmjerena 16. veljače 1956. i iznosi je –25,2°C.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Stari grad Dubovac.
Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – 13. srpnja 1579. godine. Po naredbi Karla II. Štajerskog, osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.[6] Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.[7] Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).[7][8] U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.[7]

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom Operacije Oluja 7. kolovoza 1995. godine.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Područje Grada Karlovca ima 49 377 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 41 869 (popis 2021.).[9] U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisaukupnoHrvatiSrbiJugoslaveniostali
1991.81 31951 880 (63,79 %)21 732 (26,72 %)2764 (3,39 %)4943 (6,07 %)
1981.78 36348 129 (61,41 %)18 181 (23,20 %)9768 (12,46 %)2285 (2,91 %)
1971.73 86350 064 (67,77 %)19 671 (26,63 %)1833 (2,48 %)2295 (3,10 %)

Karlovac (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi kôd]
  • 2011. – 46 833
  • 2001. – 49 082
  • 1991. – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354)
  • 1981. – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045)
  • 1971. – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5824 žitelja, 1890. – 5559, a 1900. 5991 žitelja.[10] Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina[11]
Upravna općina 1880. 1890. 1900. 1910.
Karlovac (novi) 14 992
Banija 2887 3191 3595
Švarča 3175 3717 3868
Karlovac (stari) 5824 5559 5991
Svega 11 886 12 467 13 454 14 992
Vojno žiteljstvo 7 1678 1487 1120
Ukupno 11 893 14 145 14 941 16 112
Grad Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
24865
26964
26947
30339
32608
34713
35171
41120
44974
50342
58013
63887
69622
73426
59395
55705
49377
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Karlovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
9968
11175
12198
12912
15442
16667
17448
21877
26690
31842
40180
47543
55031
59999
49082
46833
41869
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:[12]

Gradske četvrti i mjesni odbori

[uredi | uredi kôd]
Pogled Karlovca

Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.[13]

Obilježja

[uredi | uredi kôd]

Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.

Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.

Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.[14] Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.

Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.

Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,[15] a izradila ga je IKOM kovnica.

Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde.

Logo Karlovca

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Središte grada

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje Vojne krajine.

Karlovačka pivovara osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina.

Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su prehrambena industrija, proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su:

  • proizvodnja hrane i pića: PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d.
  • proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda: HS Produkt d.o.o., Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d.
  • proizvodnja strojeva i uređaja: General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o.
  • proizvodnja proizvoda od gume i plastike: DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o.
  • proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda: Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o.
  • tiskarstvo: Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o.
  • proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:Wienerberger Ilovac d.o.o.
  • prerada drva i proizvoda od drva: Proizvodnja drvenih stupova d.o.o.

Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.[nedostaje izvor]

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih prometnih pravaca u Hrvatskoj.

Muzej Aquatike i rijeka Korana

Osnova za razvoj turizma su spomenici kulture nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije.

Karlovačka promenada
Karlovačka promenada

U gradu Karlovcu razvijena je hidrografska mreža i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode.

Šumarstvo i lovstvo

[uredi | uredi kôd]

Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod šumama.[nedostaje izvor] Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži NATURA 2000, koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.[nedostaje izvor]

Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno 49 187 ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su srna, obični zec, divlja svinja, fazan-gnjetao, divlja patka i trčka skvržulja. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“.

Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od Malića do Karlovca, dionica rijeke Dobre od Bukovja do Gornjeg Pokupja i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do Pisarovine, jezero Šumbar i draganićki Ribnjaci.

Obrazovanje, kultura i sport

[uredi | uredi kôd]
Osnovna škola Dragojle Jarnević
Osnovna škola "Braća Seljan"

U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola.

Osnovne škole

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Banija
  • Osnovna škola "Braća Seljan"
  • Osnovna škola Dragojle Jarnević
  • Osnovna škola Dubovac
  • Osnovna škola Grabrik
  • Osnovna škola Mahično
  • Osnovna škola Rečica
  • Osnovna škola Švarča
  • Osnovna škola Turanj
  • Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
  • Osnovna škola Skakavac

Srednje škole

[uredi | uredi kôd]
  • Ekonomsko-turistička škola Karlovac
  • Gimnazija Karlovac[16] Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva Nikola Tesla, pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu.
  • Glazbena škola Karlovac[17] Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.[18] Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.[19]
  • Medicinska škola Karlovac[20]
  • Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac[21]
  • Prirodoslovna škola Karlovac[22]
  • Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac[23]
  • Tehnička škola Karlovac
  • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac[24]

Visokoškolske ustanove

[uredi | uredi kôd]
  • Veleučilište u Karlovcu je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.[25]
  • kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea

Kultura

[uredi | uredi kôd]
Ivanski krijesovi – vatromet na Kupi
Koncert na promenadi

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica.

Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju…

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su ivanjski krijesovi (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, Hrvatska flautistička akademija – i mnoge druge s kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada.

Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener

U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice:

KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom.

Među najposjećene kulturne atrakcije grada su:
  1. Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium
  2. Muzej Domovinskog rata
  3. Žitnja lađa po rijeci Kupi
  4. Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla Experience Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja.
----
Karlovačka građanska Garda je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini.
Karlovačka građanska Garda

Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su:

  • Gradsko kazalište Zorin dom
Zorin dom
Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište Zorin dom, s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi[26]
  • Gradski muzej Karlovac
Gradski muzej Karlovac
U sklopu Gradskog muzeja Karlovac djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te Galerija Vjekoslav Karas, Branič kula Starog grada Dubovca, Muzej Domovisnkog rata i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću.
  • Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
Pri Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić djeluje i Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.[27]
  • Nacionalno svetište sv. Josipa

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se na Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.

Nacionalno svetište Sv. Josipa
U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve.
Aktivna je i islamska vjerska zajednica.
  • Kino Edison

kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem.

Novouređeni Kino Edison

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesni pečat Grada Karlovca

Šport

[uredi | uredi kôd]

Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.[30]

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja:

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA-ove lige, s tadašnjim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.[31] Nastupili su kao najbolja momčad lige (All stars), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31).[31] 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.[32]

Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.[33][34][35]

Športski događaji
[uredi | uredi kôd]
  • Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar
  • Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac
  • Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969
Karlovački cener
  •  Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas
  • Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac
  • Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana
  • Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac
  • Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac
  • Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac
  • Karlovački cener – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.[36]
  •  Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac
  •  Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije
  •  Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954.
  • Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball
  • Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana
  • Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje
  • Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac
  • Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac
  • Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919
  • Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM
  • Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub
  • Amaterska hakl liga – KK Šanac
  • Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac
  • Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza
  • Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Karlovac ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:[37]

  • Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga"
  • Humpolec, Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su aporazum o suradnji u travnju 2026. godine.
  • Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih)
  • Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu.
  • Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage.
  • Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Popularna kultura

[uredi | uredi kôd]

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]
  • Ivan Ott (glavni urednik), Karlovački leksikon, Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : Gradski muzej : Školska knjiga, Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772
  • Josip Tomačić (glavni urednik)Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine, Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina)
  • I. svezak: Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992., 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107
  • II. svezak: Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996., 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121
  • Krunoslav Perković (glavni urednik), 13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca, Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. 1 2 3 Vrbanićev perivoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. travnja 2014. Pristupljeno 11. svibnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Klimatski podaci za grad Karlovac. novovrijeme.com. Pristupljeno 15. lipnja 2024.
  6. Vaniček, Franz. 1875. Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft. str. 49
  7. 1 2 3 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. lipnja 2014. (Wayback Machine), KAportal, 13. travnja 2014.
  8. Pravaštvo u Karlovcu Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2014. (Wayback Machine), Pravaši, nacionalni pravaški glasnik
  9. Konačni rezultati popisa 2021. dzs.hr
  10. Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8.
  11. CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  12. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021. dzs.hr. 2022. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
  13. Gradske četvrti / Mjesni odbori. karlovac.hr. Pristupljeno 23. lipnja 2020.
  14. Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. veljače 2021. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  15. Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia). Pristupljeno 28. prosinca 2020.
  16. Gimnazija Karlovac, www.gimnazija-karlovac.hr
  17. Glazbena škola Karlovac, www.glazbena-ka.hr
  18. Glazbena Škola Karlovac. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. veljače 2015. Pristupljeno 2. veljače 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. Karlovac Piano Festival
  20. Medicinska škola Karlovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2021. (Wayback Machine), ss-medicinska-ka.skole.hr
  21. Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2021. (Wayback Machine), ss-mios-ka.skole.hr
  22. Prirodoslovna škola Karlovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2021. (Wayback Machine), www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr
  23. Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2021. (Wayback Machine), www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr
  24. Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2021. (Wayback Machine), ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr
  25. Baza projekata. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2022. Pristupljeno 29. listopada 2023.
  26. CulturenetHR C.N.: 10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu, 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)
  27. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  28. Aktiviraj Karlovac Luka Krmpotić: Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.
  29. Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.
  30. Popis klubova ksz.hr
  31. 1 2 Ivka, Tihomir. KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu KAportal, 10. lipnja 2012. Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. lipnja 2015. (Wayback Machine)
  32. KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci KAportal, 3. srpnja 2011. Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2011. (Wayback Machine)
  33. Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.
  34. Hans Schäfer, 1930.
  35. Židovi u Karlovcu. Paviljon Katzler. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2013. Pristupljeno 16. prosinca 2013.
  36. Karlovački cener održava se i ove godine. sportnet.rtl.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2020. Pristupljeno 9. lipnja 2020.
  37. Gradovi prijatelji. karlovac.hr. Pristupljeno 29. listopada 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Karlovac
Mrežna mjesta