Mazarović
Mazarović je bila jedna od značajnijih peraških patricijskih obitelji Hrvata[1] potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, uz Zmajeviće, Bujoviće, Martinoviće i dr. Obitelj Mazarović afilirana je kazadi Smilo(j)evića.[2] Obiteljski grb ima prikazano smilje, simbol besmrtnosti.[3]
Uz obitelji Baloviće, Bronze, Bujoviće, Buroviće, Koloviće, Zambelle i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.[4] Obitelj je dala mnoge istaknute svjetovne i crkvene uglednike i pomorske kapetane.[1]
Kotorski spisi sadrže zapise o obitelji Mazarovića još 1334. godine. Perast ih bilježi od 15. stoljeća.[1] Posljednji potomak ove obitelji u Perastu bila je Teodolina Mazarović. Grana ove obitelji u Perastu gasi se s njome 1919. godine.[3]
Poznati pripadnici obitelji su:
- Luka Mazarović (1618. – 1705.), sudac i općinski kapetan Perasta, sudionik peraške bitke 1654. godine, i ugostio Petra Zrinskog prigodom njegove posjete Perastu[3][2]
- Vicko Mazarović (1613. – 1683.), općinski kapetan Perasta u četir mandata, ugledni pomorski kapetan[3]
- Krsto (Krile) Mazarović (1680. – 1725.) hrv. pomorac i pomorski pisac baroknog perioda, sakupljač narodnih pjesama, i autor Biografije Mazarovića, planirao rekonstruirati crkve Sv. Nikole u Perastu 1711. godine[3][5][6]
- Nikola Mazarović, prikupljač narodne poezije[7]
- Antun Mazarović (1658. – 1705.) vitez cara Leopolda, najpoznatiji peraški slikar uz Tripa Kokolju, portretirao mnoge Habsburgovce[3][2]
- Šimun Mazarović, kirurg i diplomat u Perziji u ruskoj diplomatskoj službi, kao poslanik i ministar cara Aleksandra I., perzijski šah odlikovao ga je ordenom[3][2]
- Krsto Mazarović (letač), carski letač[1] prvi aeronautičar u Hrvata i u Južnih Slavena; 1789. godine izveo je u Zagrebu demonstraciju leta balonom u Zagrebu (Karlo?)[3][2]
- Teodolina Mazarović, autorica[2]
- Vicko Mazarović[2]
U Perastu su posjedovali veliki imetak.[1] Od važnijih građevina posjedovali su baroknu palaču, kuću Mazarović odnosno kuća Đurišića s kulom Mazarovića. Franjevcima su 1679. donirali za samostan i samostansku crkvu sv. Antuna.[8]
- ↑ a b c d e Hrvatski vojnik broj 209, listopad 2008. Leonard Eleršek: PODLISTAK - Homo Volans, rani hrvatski avijatičari 1550.-1925. Prvi hrvatski aeronauti (arhivirano 4. ožujka 2012., pristupljeno 27. kolovoza 2016.)
- ↑ a b c d e f g (crnogorski) Perast - Ličnosti
- ↑ a b c d e f g h (crnogorski) Palata Mazarović, bokabay.info, pristupljeno 27. kolovoza 2016.
- ↑ Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
- ↑ Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
- ↑ Čoralić, Lovorka; Prikazi i recenzije. Zb. Odsjeka povij. znan. Zavoda povij. druš. znan. Hrvat. akad. znan. umjet., 21(2003), str. 333-336, prikaz knjige Miloš Milošević, Pomorski trgovci, ratnici i mecene: studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, prir. Vlastimir Đokić, Equilibrium-CID, Beograd-Podgorica, 2003., 634 str
- ↑ Hrvatska revija 1, 2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine), Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
- ↑ (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 18: Manastir, pristupljeno 30. kolovoza 2016.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- Hrvatski vojnik Rekonstrukcija Mazarovićeva leta nad Zagrebom 1789. godine
