Međimurje (regija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine
Prikaz Međimurja (pogrešno napisano "Međumurje") u vrijeme njegova oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine

Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom. Tradicionalno se zbog svog specifičnog identiteta, odnosno svojih značajki (povijesnih, kulturnih, prirodoslovnih, gospodarskih, socioloških i drugih) smatra regijom,[1] odnosno mikroregijom. To područje se u administrativnom smislu najvećim dijelom poklapa s područjem Međimurske županije .

Taj najsjeverniji hrvatski kraj većim je dijelom aluvijalna ravnica (lokalnim rječnikom Dolnje Međimurje), a manjim, sjeverozapadnim dijelom je briježnog reljefa (Gornje Međimurje, zvano još i Međimurske gorice). Najviša je točka vrh Mohokos s 344 metra nadmorske visine, dok je nizinski dio oko 120-150 metara iznad razine mora.

Kroz povijest Međimurje nije uvijek administrativno bilo u sastavu Hrvatske (odnosno prije toga Slavonije), nego je povremeno bilo u sklopu ugarske Zaladske županije. Najprije se to dogodilo 1720. godine, kada je grof Mihael Ivan Althann uključio Međimurje u tu ugarsku županiju koja je graničila s Hrvatskom, a zatim je to bilo nakon dva kraća prekida (1785-1789. i 1848-1861.) te trajalo sve do 1918. Neki dijelovi Međimurja su tijekom prošlih stoljeća prestali biti njegov sastavni dio, jer su zbog nekih razloga prebačeni ili u druge dijelove Hrvatske (na primjer Legrad s okolicom je zbog promjene toka rijeke Drave postao dio Podravine) ili pak u Sloveniju (npr. Raskrižje i nekoliko njemu susjednih sela i zaselaka zbog nametnute slovenizacije Međimuraca).

Prvi pisani dokumenti o Međimurju potječu s početka 13. stoljeća, u vrijeme kada je ono bilo u posjedu plemićkih obitelji, koje su se ponekad relativno brzo izmjenjivale. Među onima koje su ga, od 14. stoljeća nadalje, dulje vrijeme posjedovale i ostavile značajniji trag bile su obitelji Lacković, Ernušt, Zrinski, Althann i Feštetić.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Danijel Jukopila. Međimurje – razine prostornih identiteta pogranične tradicijske regije (PDF). Sveučilište u Zagrebu - doktorski rad. Pristupljeno 15. lipnja 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]