Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Međimurska skupština, 9. siječnja 1919.

Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 9. siječnja.[1]

Dana 23. rujna 2005. godine Hrvatski sabor je dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hr­vat­­skoj, 9. siječnja proglasio spomendanom kao sjećanje na događaj na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državnom-pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda. Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija.

Donošenje[uredi VE | uredi]

Nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom je trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana velika narodna skupština na kojoj je donešena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Mađari odustali od Međimurja tek 1920., nakon Trianonskog sporazuma, velika narodna skupština u Čakovcu je bila jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanoništvo u Međimurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi. Najveću zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak.

Rezolucija[uredi VE | uredi]

U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, - tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata. Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, - sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, - pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.
— Rezolucija

Izvori[uredi VE | uredi]

Hrvatski sabor logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog sabora. Vidjeti dopusnicu Hrvatskog sabora za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Poveznice[uredi VE | uredi]